Ukidanje Duhovskog ponedjeljka: Ekonomija koristi, politika podijeljena!

Ukidanje Duhovskog ponedjeljka: Ekonomija koristi, politika podijeljena!

Trenutno se u Njemačkoj raspravlja o ukidanju državnog praznika, posebno Duhovskog ponedjeljka. Ova rasprava je kontroverzna među stručnjacima i političkim akterima i ima dalekosežne učinke na nacionalno gospodarstvo. Ekonomist Hüther iz Njemačkog ekonomskog instituta (IW) ističe da bi ukidanje državnog praznika moglo povećati bruto domaći proizvod (BDP) do 8,6 milijardi eura. To bi moglo učinkovito poboljšati gospodarske rezultate i stvoriti dodatni radni dan koji bi mogao iznositi do 0,2 posto BDP-a, npr. dnevne vijesti prijavio.

Međutim, Christoph Schröder, stručnjak za IW, upozorava na demografske izazove koji bi mogli umanjiti gospodarski učinak, jer više ljudi odlazi u mirovinu nego novih zaposlenika. Naglašava potrebu jačanja obujma posla kako bi se odgovorilo na izazove nedostatka vještina.

Političke reakcije i mišljenja

Političke reakcije na ovaj prijedlog su različite. SPD i ljevica jasno su se izjasnili protiv ukidanja državnog praznika jer ističu važnost praznika za opuštanje i produktivnost. Ljevica ideju vidi kao zastarjelu i neučinkovitu. S druge strane, u AfD-u postoje podijeljena mišljenja: dok frakcija Bundestaga ne smatra da su dodatni državni praznici ekonomski isplativi, frakcija državnog parlamenta u Baden-Württembergu zahtijeva da se umjesto toga otkažu dijete.

Dodatni glasovi iz poslovnog svijeta podržavaju prijedlog. Monika Schnitzer, šefica ekonomista, mogućnost ukidanja praznika vidi kao priliku za financiranje tereta krize. Kao primjer navodi se Danska, gdje su slična rješenja uspješno implementirana. Clemens Fuest, predsjednik Ifo instituta, također se zalaže za ukidanje državnih praznika kako bi se suzbio nedostatak radne snage. Međutim, DGB (Njemački savez sindikata) odbija prijedlog jer su državni praznici važni za opuštanje i produktivnost.

Ekonomski proračuni u detalje

Razmatranja za otkazivanje državnog praznika temelje se na različitim pristupima izračunu. Kalendarska prilagodba donijela je dobrih pet milijardi eura dodatne gospodarske proizvodnje, a dva scenarija Savjetodavnog vijeća, koja gledaju na povećanje proizvodnje ili smanjenje troškova, također pokazuju slične rezultate u pogledu ekonomske učinkovitosti. Ispostavilo se da učinci variraju ovisno o sezoni odmora koji se otkazuje. Ljetni ili zimski festival mogao bi imati razne ekonomske učinke koje treba uzeti u obzir.

Ukratko, rasprava o ukidanju praznika ima dalekosežne ekonomske i društvene implikacije. Mišljenja i pristupi su različiti i odražavaju različite interese stručnjaka i političkih aktera. Dok jedni u ukidanju vide rješenje za ekonomske izazove, drugi upozoravaju na očekivane posljedice za društvo.