Analiza: Porast izdataka za obrazovanje u Njemačkoj, ali još uvijek zaostaje za europskom usporedbom
Prema izvješću s www.news4teachers.de, potrošnja savezne, državne i lokalne vlade na obrazovanje porasla je na 176,3 milijarde eura u 2022. U nominalnom smislu, to je oko 5,3 posto ili 8,9 milijardi eura više nego u 2021. Međutim, stopa inflacije u 2022. bila je 7,9 posto. Njemačka troši znatno manje na obrazovanje od Estonije, koja je ispred europske usporedbe u aktualnoj PISA studiji. Udio javne potrošnje za obrazovanje u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 4,6 posto u 2022. Vrijednost je dakle na razini prethodne godine (2021.: također 4,6 posto). Niska izdvajanja za obrazovanje mogu imati negativan utjecaj na kvalitetu obrazovanja...

Analiza: Porast izdataka za obrazovanje u Njemačkoj, ali još uvijek zaostaje za europskom usporedbom
Prema izvješću od www.news4teachers.de, savezna, državna i lokalna potrošnja za obrazovanje porasla je na 176,3 milijarde eura u 2022. Nominalno, to je oko 5,3 posto ili 8,9 milijardi eura više nego u 2021. Međutim, stopa inflacije u 2022. iznosila je 7,9 posto. Njemačka troši znatno manje na obrazovanje od Estonije, koja je ispred europske usporedbe u aktualnoj PISA studiji. Udio javne potrošnje za obrazovanje u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 4,6 posto u 2022. Vrijednost je dakle na razini prethodne godine (2021.: također 4,6 posto).
Niska potrošnja na obrazovanje može imati negativan utjecaj na kvalitetu obrazovanja i inovacije u Njemačkoj. Manja ulaganja u obrazovanje mogla bi dovesti do manjka visokokvalificiranih radnika, što bi se opet moglo negativno odraziti na konkurentnost Njemačke. Osim toga, niska stopa izdvajanja za obrazovanje također može utjecati na obrazovnu razinu stanovništva i dovesti do dugoročnih problema rasta. Ulaganja u obrazovanje važni su pokretači inovacija i gospodarskog rasta. Niska razina obrazovanja može dugoročno negativno utjecati na gospodarski razvoj.
Važno je da Njemačka poveća izdatke za obrazovanje u odnosu na BDP kako bi osigurala kvalitetu obrazovanja i dugoročni gospodarski uspjeh zemlje. To može zahtijevati ponovnu procjenu prioriteta državne potrošnje i povećanje ulaganja u obrazovanje i programe. Bez odgovarajućeg ulaganja u obrazovanje, dugoročni utjecaj na gospodarstvo i društvo mogao bi biti značajan.
Pročitajte izvorni članak na www.news4teachers.de