Analiza pokazuje: Inflacija posebno teško opterećuje kućanstva s niskim primanjima

Analiza pokazuje: Inflacija posebno teško opterećuje kućanstva s niskim primanjima

Prema izvješću od taz.de, prošlogodišnja inflacija posebno je teško opteretila siromašnija kućanstva. Stopa inflacije za samce s prihodom od najviše 900 eura mjesečno iznosila je 6,3 posto, dok su samci s prihodom od 5000 eura ili više mjesečno zabilježili tek 5,3 posto inflacije. Sve u svemu, stopa inflacije prošle je godine iznosila 5,9 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2022., ali je još uvijek znatno iznad cilja Europske središnje banke od 2 posto.

Analiza Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) Zaklade Hans Böckler pokazuje da su od poskupljenja do kasnog ljeta 2023. najviše stradala kućanstva s niskim primanjima. To je zato što siromašniji ljudi troše veći udio svojih prihoda na hranu i energiju. Prirodni plin poskupio je za 14,7 posto, električna energija za 12,7 posto, a hrana za 12,4 posto. Bez ovih poskupljenja stopa inflacije bila bi znatno niža.

Ovaj razvoj ima značajan utjecaj na tržište i financijsku industriju. Rastuće cijene energije i hrane posebno pogađaju kućanstva s niskim primanjima, jer na te prostore moraju potrošiti veći dio svog proračuna. To dovodi do niže kupovne moći i može dodatno pogoršati ekonomsku nejednakost. Osim toga, to bi moglo imati implikacije na monetarnu politiku i politiku kamatnih stopa jer bi središnje banke mogle nastojati držati inflaciju pod kontrolom.

Sve u svemu, analiza IMK-a naglašava hitnu potrebu za poduzimanjem mjera za ublažavanje ekonomskog opterećenja kućanstava s niskim primanjima i pokazuje složenost dinamike inflacije u odnosu na različite tipove kućanstava.