Manjak radne snage u Njemačkoj: Zahtjevi za mirovinu sa 63 godine porasli su za 16,8 posto
Analiza Tagesspiegela pokazuje da je broj zahtjeva za “mirovinu sa 63” naglo porastao. Do kraja rujna bilo je već 245.289 novih zahtjeva, što je porast od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje se, među ostalim, pripisuje odlasku u mirovinu generacije baby boomera. Krajem travnja već je bilo ukupno 2,2 milijuna korisnika ove vrste mirovine. Mirovine za ovu skupinu su visoke, zbog čega se mjesečni trošak mirovina penje na 3,7 milijardi eura. Istraživanje demografske mreže ddn također pokazuje da gotovo dvije trećine zaposlenih prije zakonske dobi za mirovinu...

Manjak radne snage u Njemačkoj: Zahtjevi za mirovinu sa 63 godine porasli su za 16,8 posto
Analiza Tagesspiegela pokazuje da je broj zahtjeva za “mirovinu sa 63” naglo porastao. Do kraja rujna bilo je već 245.289 novih zahtjeva, što je porast od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje se, među ostalim, pripisuje odlasku u mirovinu generacije baby boomera. Krajem travnja već je bilo ukupno 2,2 milijuna korisnika ove vrste mirovine. Mirovine za ovu skupinu su visoke, zbog čega se mjesečni trošak mirovina penje na 3,7 milijardi eura. Studija demografske mreže ddn također pokazuje da gotovo dvije trećine zaposlenika želi napustiti posao prije zakonske dobi za odlazak u mirovinu, čak i ako moraju prihvatiti odbitke za to. Velika većina željela bi u mirovinu otići najkasnije do 63. godine života, dok manje od 15 posto radno aktivnih mlađih od 30 godina može zamisliti rad do 67. godine.
Ove brojke mogu imati implikacije na tržište rada i financijski sektor. Sve veći odlazak u mirovinu generacije baby boomera mogao bi dodatno povećati nedostatak radne snage jer je raspoloživih radnika sve manje. Tvrtke mogu imati poteškoća u pronalaženju kvalificiranog osoblja, što bi moglo utjecati na produktivnost i konkurentnost.
S financijske strane, rastući troškovi “mirovine sa 63” predstavljat će izazov za sustav mirovinskog osiguranja i državni proračun. Mjesečni troškovi od 3,7 milijardi eura ne bi mogli biti dugoročno održivi. Možda će biti potrebno poduzeti mjere kako bi se mirovinski sustav održao financijski stabilnim, poput povećanja dobi za umirovljenje ili ponovne procjene mirovinskog sustava.
Ostaje za vidjeti kako će se taj razvoj odvijati u budućnosti i koje će se konkretne mjere poduzeti kako bi se ublažio utjecaj na tržište rada i financijski sektor.
Izvor: Prema izvješću www.tagesspiegel.de
Pročitajte izvorni članak na www.tagesspiegel.de