Nezaposlenost u lipnju: Blagi pad, ali ipak 188.000 više!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nezaposlenost je blago pala u lipnju 2025., ali je i dalje stabilna na 6,2 posto. Saznajte više o trenutačnim statistikama i definicijama.

Die Arbeitslosigkeit ist im Juni 2025 leicht zurückgegangen, bleibt jedoch stabil bei 6,2 Prozent. Erfahren Sie mehr über aktuelle Statistiken und Definitionen.
Nezaposlenost je blago pala u lipnju 2025., ali je i dalje stabilna na 6,2 posto. Saznajte više o trenutačnim statistikama i definicijama.

Nezaposlenost u lipnju: Blagi pad, ali ipak 188.000 više!

Njemačka je u lipnju 2025. godine zabilježila blagi pad nezaposlenosti, ali to ne može sakriti povećanje brojki u odnosu na prethodnu godinu. Glasno Deutschlandfunk Stopa nezaposlenosti u lipnju je u odnosu na svibanj ostala stabilna na 6,2 posto. No, to je povećanje od 188.000 nezaposlenih u odnosu na prethodnu godinu.

Uz statistiku o nezaposlenosti, ključnu ulogu ima i podzaposlenost. To uključuje ne samo registrirane nezaposlene, već i druge skupine ljudi, poput sudionika u mjerama za napredovanje i kratkotrajne bolesti, čime se dobiva cjelovitija slika tržišta rada. Uz to, podzaposlenost je u lipnju pala za 10.000 na oko 3,6 milijuna, također sezonski prilagođeno Deutschlandfunk prijavio.

Definicija nezaposlenosti

Socijalni kodeks (SGB) daje osnovu za definiciju nezaposlenosti. Nezaposlenim se smatra svatko tko nema plaćen posao i ispunjava kriterije Međunarodne organizacije rada (ILO). To uključuje da je osoba nezaposlena, da je dostupna tržištu rada i da aktivno traži posao. Prema ovoj definiciji, školarci, studenti i umirovljenici ne spadaju u kategoriju nezaposlenih jer se smatraju nezaposlenima.

Prema Odjeljku 16 SGB III, nezaposlenost se definira kao status osoba koje privremeno nisu zaposlene i aktivno traže zaposlenje za koje je potrebno osiguranje. Međutim, sudionici mjera aktivne politike tržišta rada ne ubrajaju se u nezaposlene tijekom tog razdoblja, što ilustrira kompleksnost statistike nezaposlenosti. Nadalje, podzaposlenost se ne odnosi samo na nezaposlene u užem smislu, već i na druge koji sudjeluju u odgovarajućim mjerama.

Učinci nedovoljne zaposlenosti

Podzaposlenost ima dva glavna učinka. S jedne strane, može dovesti do smanjenja nezaposlenosti smanjenjem efektivne ponude radne snage. S druge strane, može promicati stvaranje ili stabilizaciju dodatnog zapošljavanja. To pokazuje da je mjerenje podzaposlenosti važan alat za analizu tržišta rada jer nadilazi puki broj nezaposlenih i uzima u obzir dodatne čimbenike.

Općenito, trenutni podaci o nezaposlenosti i podzaposlenosti u kontekstu su promjenjive situacije na tržištu rada. Statistika temeljena na definicijama u Statistički portal zavoda za zapošljavanje na temelju, ukazuju na potrebu redovitog sagledavanja situacije na tržištu rada i odgovarajućeg reagiranja. Razlikovanje između različitih statusnih skupina ključno je za precizno razumijevanje ekonomske situacije u Njemačkoj.