Radno vrijeme se mijenja: što zaposlenici stvarno žele raditi i kako su se njihove želje mijenjale tijekom godina
Prema izvješću www.merkur.de, svijet rada se mijenja, a to izravno utječe na radno vrijeme ljudi. Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) ispitivala je radno vrijeme između želje i stvarnosti i došla do zanimljivih rezultata. Prema istraživanju, željeno radno vrijeme zaposlenika s punim i skraćenim radnim vremenom ostalo je "iznimno stabilno" tijekom desetljeća. Ipak, značajne su promjene u stalnom zapošljavanju, pri čemu se posljednjih godina povećava želja za nešto kraćim radnim vremenom, posebno pod utjecajem iskustava tijekom pandemije Corone. U 2021. pokazalo se da su žene u prosjeku provele 6,2 sata...

Radno vrijeme se mijenja: što zaposlenici stvarno žele raditi i kako su se njihove želje mijenjale tijekom godina
Prema izvješću od www.merkur.de,
Svijet rada se mijenja, a to izravno utječe na radno vrijeme ljudi. Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) ispitivala je radno vrijeme između želje i stvarnosti i došla do zanimljivih rezultata.
Prema istraživanju, željeno radno vrijeme zaposlenika s punim i skraćenim radnim vremenom ostalo je "iznimno stabilno" tijekom desetljeća. Ipak, značajne su promjene u stalnom zapošljavanju, pri čemu se posljednjih godina povećava želja za nešto kraćim radnim vremenom, posebno pod utjecajem iskustava tijekom pandemije Corone.
Godine 2021. utvrđeno je da žene žele raditi u prosjeku 6,2 sata manje i preferiraju maksimalno tjedno radno vrijeme od 34,7 sati, dok muškarci žele raditi 5,5 sati manje i ciljaju na maksimalno tjedno radno vrijeme od 36,8 sati.
Kad je riječ o honorarnom zapošljavanju, slika je nešto diferenciranija. U prosjeku žene žele raditi oko 25,3 sata tjedno, što je oko dva sata više nego prije 20 godina. Međutim, obično rade 0,8 sati više od željenog. Za muškarce je obrnuto; 2021. željeli su raditi 28,1 sat, oko sat vremena duže nego što su zapravo radili.
Studija također pokazuje da postoje razlike u željenom i stvarnom radnom vremenu ovisno o dobnoj skupini. Studija također sugerira da zaposlenici sve više traže fleksibilnije modele radnog vremena i smislen rad.
Ovi nalazi imaju važne implikacije na tržište rada i financijski sektor. S rastućom potrebom za fleksibilnim radnim vremenom i smislenim radom, tvrtke i financijske institucije morat će se prilagoditi promjenjivim potrebama radne snage. Novi modeli i ponude radnog vremena mogli bi postati važniji, dok tvrtke moraju razviti načine zadržavanja i privlačenja zaposlenika na temelju ovih otkrića. Promjena radnog vremena također bi mogla utjecati na produktivnost rada i konkurentnost poduzeća.
Izvorni članak pročitajte na www.merkur.de