Nuklearni pregovori otkazani: Iran odgovorio na izraelske zračne udare!

Nuklearni pregovori otkazani: Iran odgovorio na izraelske zračne udare!

Napeti odnosi između Irana i Izraela nastavljaju eskalirati, dok su planirani američko-iranski nuklearni pregovori u Omanu otkazani. Glasno Južnonjemačke novine Omanski ministar vanjskih poslova Badr al-Bussaidi potvrdio je otkazivanje pregovora i naglasio važnu ulogu Omana kao posrednika. Pregovori su prvotno trebali razgovarati o provedbi Bečkog nuklearnog sporazuma iz 2015., no napetosti su i dalje visoke.

Paralelno s diplomatskim neuspjesima, Izrael od petka ujutro izvodi zračni napad velikih razmjera na iranska nuklearna postrojenja. Cilj ove operacije, nazvane "Rising Lion", je smanjiti nuklearnu prijetnju Irana i unazaditi njegov nuklearni program. Ovaj preventivni udar, kao po RND izvješća, cilja na ključne nuklearne objekte, vojne baze i znanstvenike.

Napadi i protureakcije

Iran je u subotu navečer odgovorio na izraelske napade ispaljivanjem stotina raketa i bespilotnih letjelica prema Izraelu, pogodivši područje Tel Aviva. Iran je na izraelske zračne napade gledao kao na objavu rata, naglašavajući duboke napetosti koje postoje između dviju zemalja. Ovi napadi dolaze u pozadini straha Izraela, SAD-a i drugih zapadnih zemalja da bi Iran mogao tajno razviti nuklearno oružje.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zabrinuta je zbog razvoja iranskog nuklearnog programa. Iako se nije moglo otkriti nikakvo nuklearno zračenje, prosljeđivanje slučaja Vijeću sigurnosti UN-a moglo bi imati političke i ekonomske posljedice za Iran. Iran je posljednjih mjeseci povećao svoje obogaćivanje urana do 60 posto, opasno blizu pragu od oko 90 posto potrebnom za nuklearno oružje.

Politička pozadina i put naprijed

Sukob ima duboke povijesne korijene. Od Islamske revolucije 1979. SAD se smatra najvećim neprijateljem Irana. Jednostrano povlačenje SAD-a pod predsjednikom Trumpom iz Bečkog nuklearnog sporazuma 2018. i sankcije koje su uslijedile dodatno su povećale napetosti. U 1950-ima je iranski nuklearni program prvobitno pokrenut uz potporu Sjedinjenih Država i kasnije Rusije, prije nego što je ta suradnja prekinuta u postrevolucionom razdoblju.

Stanovništvo Irana ne trpi samo zbog geopolitičkih napetosti, već i zbog ekonomske situacije koju karakteriziraju međunarodne sankcije. Visoka inflacija i rašireno siromaštvo svakodnevni su pratioci mnogih Iranaca. Povratak na diplomatski pristup rješavanju nuklearnog spora trenutno se čini teško mogućim bez temeljnih reformi i deeskalacije na geopolitičkoj razini.