Velika tehnologija u fokusu: Kako digitalni divovi ugrožavaju demokraciju!

Velika tehnologija u fokusu: Kako digitalni divovi ugrožavaju demokraciju!

23. lipnja 2025. pitanje rastuće moći velikih digitalnih platformi kao što su Amazon i Google ostaje središnje mjesto javne rasprave. Glasno OE1 Te tvrtke ostvaruju goleme prihode od online kupnje i oglašavanja te imaju mogućnost značajne kontrole medijskih sadržaja koje korisnici čitaju, čuju i vide. Kritičari optužuju ove platforme da ugrožavaju demokraciju jer djeluju kao neka vrsta "digitalnog udara".

Rast digitalizacije također je donio značajne promjene u medijskom krajoliku. Na bpb Ističe se da je prikupljanje informacija i formiranje mišljenja tijekom godina prešlo iz tradicionalnih masovnih medija na digitalne platforme. Društvene mreže, messenger servisi i tražilice sada su glavni izvori informacija.

Uloga medija u demokraciji

Mediji igraju ključnu ulogu za demokraciju utječući na formiranje mišljenja građana. Nedostatak odgovarajućih regulatornih mehanizama za digitalne platforme smatra se zabrinjavajućim. Dok su za tradicionalne medije uspostavljeni zakoni i pravila kako bi se osigurala njihova uloga u društvu, digitalne usluge često ostaju neregulirane. To je dovelo do kritičnih događaja u kojima se te platforme smatraju potencijalnom prijetnjom demokratskom poretku.

Negativni čimbenik je rasprostranjenost lažnih informacija, koje se mogu široko širiti putem društvenih mreža. Sadržaj je često personaliziran i korisnici imaju aktivnu ulogu u vidljivosti informacija. To može stvoriti "filtarske mjehuriće" i "eho komore" koje iskrivljuju formiranje mišljenja. Osim toga, društvene mreže nagrađuju emocionalno nabijene sadržaje koji polariziraju i brutaliziraju javnu raspravu.

Odgovornost platformi

Operateri digitalnih platformi imaju kućni red koji im omogućuje reguliranje sadržaja prema vlastitim ekonomskim interesima. U tradicionalnim medijima, s druge strane, postoje mehanizmi kontrole koji nedostaju na digitalnim platformama. Trenutačne inicijative kao što je Zakon o provedbi mreže u Njemačkoj pokušavaju se suprotstaviti ovoj situaciji. Rasprava o odgovornosti pružatelja platformi i ulozi korisnika u distribuciji sadržaja postaje sve važnija.

S obzirom na ova kretanja, može se uočiti rastuća svijest o ulozi digitalnih platformi u društvu. Sve su veći zahtjevi za više medijske pismenosti i kritičkog procjenjivanja informacija, posebice u obrazovanju. Uostalom, ljudi u prosjeku provedu više od tri i pol sata dnevno na internetu, a digitalnim sadržajima osobito često pristupaju mlađi korisnici.

Općenito, jasno je da digitalne platforme predstavljaju i prilike i izazove za demokraciju te postoji hitna potreba za djelovanjem kako bi se regulirao njihov utjecaj na društvo i upravljalo njime.