Kineska klimatska politika 2025.: prekretnica ili slijepa ulica za Zemlju?

Kineska klimatska politika 2025.: prekretnica ili slijepa ulica za Zemlju?

Globalna klimatska politika nalazi se na ključnoj prekretnici s porastom temperatura i porastom ekstremnih vremenskih nepogoda. U tom kontekstu SAD ponovno povlači svoju međunarodnu odgovornost, što sve više skreće pozornost na Berlin, Bruxelles i Peking. Posebno kineska klimatska politika igra ključnu ulogu u nastojanju da se postigne cilj od 1,5 stupnjeva Pariškog klimatskog sporazuma. Kina, koja je 2006. godine postala najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, sada predstavlja 30% globalnih emisija stakleničkih plinova i 28% emisija CO2, s emisijama po glavi stanovnika od 10,1 tona, što je usporedivo s razvijenim zemljama OECD-a i iznad prosjeka EU.

Prekretnica u kineskoj klimatskoj politici mogla bi se dogoditi 2025. godine, jer bi emisije CO2 potencijalno mogle pasti po prvi put, unatoč sve većoj potražnji za energijom. To je u skladu s nadolazećim 15. petogodišnjim planom Kine, čiji ažurirani nacionalni klimatski ciljevi (NDC) moraju biti predani Ujedinjenim narodima do veljače 2025. Ovi ciljevi će oblikovati kinesku klimatsku politiku do 2035. i odrediti hoće li Pariški klimatski ciljevi ostati realni.

Klimatski ciljevi Kine i međunarodna odgovornost

Ovakav razvoj događaja dolazi u vrijeme kada kineski gradovi pate od ozbiljnog onečišćenja zraka, što se dijelom može smatrati pokretačem djelovanja klimatske politike. Deng Xiaopingova reforma i politika otvaranja, koja je započela prije otprilike 40 godina, dovela je do ogromnog gospodarskog rasta i omogućila stotinama milijuna ljudi da izbjegnu siromaštvo. Ali ovaj rast je također bio popraćen golemim povećanjem onečišćenja okoliša, što je pridonijelo globalnom zatopljenju. Potrošnja ugljena u Kini porasla je više od deset puta od 1965., a zemlja proizvodi i troši više od polovice svjetskog ugljena.

U kontekstu nadolazećeg predloška NDC-a, ključno je da Njemačka i EU preuzmu aktivniju ulogu u klimatskoj diplomaciji. Pogotovo nakon povlačenja SAD-a, Njemačka bi mogla djelovati kao most u dijalogu s Kinom. Međutim, kako bi Kini postavila vjerodostojne zahtjeve, Njemačka mora podržati vlastite klimatske ambicije. Borbu protiv klime otežavaju unutarnji izazovi unutar EU-a i Njemačke, što povećava hitnost strateškog djelovanja na klimatsku politiku.

Uloga Kine u međunarodnoj zaštiti klime

Odluke Kine ove godine značajno će utjecati na to može li se ispuniti cilj od 1,5 stupnjeva. Unatoč povećanom ulaganju u obnovljivu energiju, zemlja i dalje uvelike ovisi o ugljenu, s 29 GW novih elektrana na ugljen koje su puštene u pogon 2020. i daljnjih 200 GW planiranih u razdoblju 2021.-2025. Takve odluke mogle bi ugroziti postizanje ciljeva, posebice s obzirom na to da Kina i dalje sebe smatra zemljom u razvoju i stoga poziva na globalnu klimatsku pravdu.

Njemački federalni kreatori politike moraju razviti dublje razumijevanje važnosti Kine u klimatskoj politici i istovremeno iskoristiti vrijeme da ubrzaju svoje akcije. Tehničke inovacije trebale bi biti integrirane u kinesku klimatsku strategiju kako bi se učinkovito postigli klimatski ciljevi. Kineska vodeća skupina za poboljšanje energetske učinkovitosti i pokretanje nacionalnog sustava trgovanja emisijama 2021. koraci su u pravom smjeru, ali ovisnost o fosilnim gorivima ostaje veliki izazov.

Nadolazeći mjeseci ključni su za europsku klimatsku diplomaciju, posebno s obzirom na podnošenje NDC-a Kine u rujnu. Jasno je da bez kineske ambiciozne klimatske politike, usklađenost s ograničenjem od 1,5 stupnjeva nije moguća.

Sve u svemu, jasno je da je uloga Kine u međunarodnoj zaštiti klime nezamjenjiva. Popis za praćenje klime nastavit će se stezati dok globalna zajednica čeka da vidi kako će Peking odgovoriti na globalne izazove i koje će korake poduzeti za smanjenje emisija ugljika. I Kina i međunarodna zajednica suočavaju se s izazovom pronalaženja ravnoteže između gospodarskog rasta i zaštite okoliša kako bi se osigurala održiva budućnost.