Procvat ranog umirovljenja u Njemačkoj: postoji rizik od eksplozije troškova, prema novinama Bild
Broj zahtjeva za prijevremenu mirovinu u Njemačkoj i dalje raste, što bi sada moglo dovesti do problema s troškovima, izvještava list Bild. Do kraja rujna 2023. podneseno je već 245.289 zahtjeva, što je povećanje od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj porast prijevremenog umirovljenja dovodi do povećanja troškova mirovina u Njemačkoj. Njemačko mirovinsko osiguranje potvrđuje ovaj trend i kao razlog navodi starenje baby boom generacije. Mirovina bez odbitka nakon 45 godina staža uvedena je 2015., no bivša ministrica rada Andrea Nahles, koja je uvela tu uredbu, danas se izjašnjava protiv “nesretnih prijevremenih umirovljenja”. Prema pisanju lista Bild,...

Procvat ranog umirovljenja u Njemačkoj: postoji rizik od eksplozije troškova, prema novinama Bild
Broj zahtjeva za prijevremenu mirovinu u Njemačkoj i dalje raste, što bi sada moglo dovesti do problema s troškovima, izvještava list Bild. Do kraja rujna 2023. podneseno je već 245.289 zahtjeva, što je povećanje od 16,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj porast prijevremenog umirovljenja dovodi do povećanja troškova mirovina u Njemačkoj. Njemačko mirovinsko osiguranje potvrđuje ovaj trend i kao razlog navodi starenje baby boom generacije. Mirovina bez odbitka nakon 45 godina staža uvedena je 2015., no bivša ministrica rada Andrea Nahles, koja je uvela tu uredbu, danas se izjašnjava protiv “nesretnih prijevremenih umirovljenja”. Prema Bild-Zeitungu, mjesečni troškovi za "mirovinu sa 63 godine" iznose 3,7 milijardi eura. Prijevremeni odlazak u mirovinu kritiziraju i ekonomski stručnjaci te se pozivaju na reforme i povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Prema izvješću inFranken.de, sve veći troškovi prijevremenog umirovljenja mogli bi utjecati na tržište i financijsku industriju. Moguća posljedica mogla bi biti da mirovinsko osiguranje zahtijeva veće doprinose od zaposlenika i poslodavaca kako bi se ublažili rastući troškovi. Međutim, to bi moglo dovesti do nezadovoljstva među zaposlenicima i možda dovesti do smanjenja privatnih mirovina. Još jedan utjecaj mogao bi biti uvođenje reformi mirovinskog sustava za ograničavanje ili ukidanje prijevremenog umirovljenja. To bi moglo dovesti do dužeg radnog vremena zaposlenika i kasnijeg odlaska u mirovinu. Takva bi reforma također vjerojatno utjecala na tržište rada jer bi radnici morali dulje ostati u radnoj snazi, a manje poslova bi bilo dostupno mlađim tražiteljima posla.
Ostaje za vidjeti koje će mjere poduzeti mirovinsko osiguranje i političari kako bi se nosili s rastućim troškovima prijevremenog umirovljenja. No, jasno je da se reforma mirovinskog sustava čini ključnom za osiguranje dugoročne financijske stabilnosti mirovinskog sustava i zbrinjavanja umirovljenika.
Izvor: Prema izvješću www.infranken.de
Pročitajte izvorni članak na www.infranken.de