Nijemci rade najmanje: Poziv za buđenje političarima!

Nijemci rade najmanje: Poziv za buđenje političarima!

Aktualna studija Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazuje da će radno vrijeme u Njemačkoj 2023. godine biti znatno kasnije u odnosu na mnoge druge ekonomske nacije. S oko 1.036 radnih sati po stanovniku u radnoj dobi (od 15 do 64 godine), Njemačka je na trećem mjestu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Lošije stoje samo Francuska s oko 1027 i Belgija s oko 1021 radnim satom. To predstavlja smanjenje u usporedbi s približno 1.013 odrađenih sati u 2013. godini, što ukazuje da se radni sati smanjuju.

IW stručnjak za tržište rada Holger Schäfer objašnjava da se, iako se radno vrijeme povećalo od ponovnog ujedinjenja, znatno manje radi u usporedbi sa 1970-ima. U međunarodnoj usporedbi, zemlje poput Novog Zelanda, koji ima najviše radnih sati s oko 1402 sata, te Češke i Izraela pokazuju da je veći obujam radnih sati očito izvediv. U svojoj posljednjoj vladinoj izjavi, kancelar Friedrich Merz pozvao je na "ogromne napore" da se poveća konkurentnost Njemačke i provedu učinkovitije metode rada.

Nedostatak kvalificiranih radnika i uloga žena

Skraćivanje radnog vremena već je dovelo do osjetnog nedostatka kvalificiranih radnika, upozorava predsjednik IW-a Michael Hüther. Do kraja desetljeća u Njemačkoj bi moglo nedostajati oko 4,2 milijarde radnih sati. U tom kontekstu ministrica rada Bärbel Bas naglašava važnost poboljšanja radnih uvjeta za žene kako bi se povećala njihova zaposlenost. Posebno ističe potencijal majki na tržištu rada i kritizira tzv. “part-time zamku” koja mnoge žene onemogućuje da ostvare željeni broj sati. Ovi se problemi mogu povezati posebice s neadekvatnom skrbi o djeci i modelima rada protiv obitelji.

Opseg radnih sati u Njemačkoj kontinuirano se povećavao tijekom posljednjeg desetljeća, s izuzetkom godina pandemije. Međutim, studije pokazuju da ovakav razvoj događaja donosi izazove za obitelji i poslodavce, posebno u pogledu podjele plaćenog i skrbničkog rada. Pregled općih rješenja otkriva da ona često nisu učinkovita i da bi mogla spriječiti društvene promjene prema većoj ravnopravnosti spolova. Političke mjere trebale bi podržati nedovoljno zaposlene skupine ljudi da postignu željeno radno vrijeme kako bi se smanjila potreba za kvalificiranim radnicima.

Reforme i izazovi

Reforma malih poslova, koja je provedena u listopadu 2022., omogućuje postupno povećanje doprinosa zaposlenika. To znači da prekoračenje granice graničnog prihoda više neće nužno dovesti do neto gubitaka. Istodobno, postoje planovi za smanjenje poreznog opterećenja za druge primatelje, ali je neizvjestan utjecaj na stvarnu ponudu poslova. Potreba za poboljšanom skrbi za djecu je evidentna; U 2022. samo 36% djece mlađe od tri godine pohađalo je vrtić, dok je 49% roditelja to željelo.

Osim toga, i dalje ostaje problem neravnomjerna raspodjela neplaćenog rada u kućanstvu. Majke provode znatno više vremena brinući se za djecu nego očevi, što pogoršava izazove za zaposlene žene. Kako bi promicali uravnoteženiju raspodjelu zadataka, političari bi mogli dati poticaje, na primjer putem odgovarajućih propisa o roditeljskom dopustu. Za budući razvoj ključno je poduzeti daljnje korake prema ravnopravnosti spolova kako bi se iskoristio potencijal zapošljavanja žena i zadovoljila sve veća potražnja za radnicima.

Za detaljnije informacije o radnom vremenu u Njemačkoj možete ZDF i DIW posjetiti.