Nijemci rade manje: Merz traži više truda u poslu!

Nijemci rade manje: Merz traži više truda u poslu!

Rasprava o tržištu rada u Njemačkoj poprima nove oblike. U 2023. prosječni radni sati po zaposlenom stanovniku iznosili su samo 1036 sati, pokazuje analiza Njemačkog ekonomskog instituta (IW). To Njemačku stavlja na pretposljednje mjesto među 38 zemalja OECD-a. Manje su imale samo Francuska (1027 sati) i Belgija (1021 sat), dok je Novi Zeland vodeći s oko 1402 sata. Ove brojke ilustriraju izazov s kojim se suočava njemačko tržište rada.

Rasprava o radnom vremenu postaje sve kontroverznija. Kancelar Friedrich Merz zauzeo je jasan stav i traži povećanje radnog vremena u Njemačkoj. Oglasio se i savezni ministar rada Hubertus Heil koji ističe da bi povećano zapošljavanje žena moglo dovesti do povećanja radnog vremena. Tome bi moglo ići u prilog poboljšanje uvjeta rada za majke i planirano širenje skrbi za djecu, na što ukazuje crno-crvena koalicija.

Usporedba radnog vremena

Pogled unatrag na posljednjih nekoliko godina pokazuje zanimljiv razvoj. U usporedbi s 2013., kada je prosječno radno vrijeme bilo oko 1.013, Nijemci su 2023. zapravo radili više. Ipak, trend je ostao silazni od 1970-ih, iako je došlo do povećanja od ponovnog ujedinjenja. Ovaj razvoj je alarmantan, posebno u kontekstu u kojem predsjednik IW-a Michael Hüther upozorava na nadolazeći nedostatak kvalificiranih radnika. Prema njegovoj prognozi, do kraja desetljeća moglo bi biti izgubljeno gotovo 4,2 milijarde radnih sati.

Osim toga, stopa zaposlenosti u Njemačkoj 2023. bit će visoka i iznosit će 77,2 posto, što je iznad prosjeka OECD-a od 69 posto. Ipak, valja znati da oko 30 posto zaposlenih u Njemačkoj radi na pola radnog vremena. Za usporedbu: u Italiji je ta vrijednost 18 posto, au Poljskoj samo 6 posto. Ova razlika naglašava problem rada sa skraćenim radnim vremenom u njemačkom radnom okruženju.

Politički zahtjevi i izazovi

Rasprava o radnom vremenu nije samo pitanje broja odrađenih sati, već i uvjeta pod kojima ljudi rade. Između ostalog, IW kritizira visoku poreznu stopu za srednje prihode, što prekovremeni rad čini neprivlačnim. Postoje i pozivi da se destimulirajuće mjere poput odlaska u mirovinu sa 63 godine ukinu kako bi se poboljšala struktura tržišta rada.

Ukratko, može se reći da pitanje radnog vremena u Njemačkoj nije samo statističko pitanje, već je duboko ukorijenjeno u društvenim i ekonomskim strukturama. Aktualne rasprave dovode do ključnih pitanja o budućnosti tržišta rada i kvalitete života građana.

Za više informacija pogledajte analizu iz Deutschlandfunk i t online.