Suche
Mein Konto
Njemačka na rubu: recesija će se povući do 2026. – što sada?
Njemačko gospodarstvo je u recesiji od 2023. Visoke cijene i nedostatak kvalificiranih radnika opterećuju tvrtke. Stručnjaci upozoravaju na dug put do oporavka.
Njemačka na rubu: recesija će se povući do 2026. – što sada?
Njemačko gospodarstvo već je dvije godine u dubokoj recesiji, što je čini jedinom zemljom unutar Europske unije koja je ostala u ovoj teškoj situaciji. U tom kontekstu, 2024. zatvoreno je isto toliko tvrtki koliko i tijekom financijske krize 2011. Posebno energetski intenzivna industrija trpi visoke cijene električne energije, što dodatno otežava gospodarsku situaciju. Osim toga, kontinuirani nedostatak radnika i visoke birokratske prepreke dovode do povećanja korporativnih zadataka.
Prema Ekonomskom savjetodavnom odboru savezne vlade, ovo je "izražena slaba faza" zbog koje se brzi oporavak čini malo vjerojatnim. Za 2025. predviđa se nulti rast, dok se za 2026. čini mogućim rast od samo 1%. Međunarodna konkurentnost Njemačke osobito je pretrpjela posljedice rata u Ukrajini i s njim povezanog prekida isporuke ruskog plina. Njemačka gospodarska i industrijska komora to je protumačila kao hitan znak potrebnih političkih mjera.
Uzroci krize i izazovi
Problemi s kojima se suočava njemačko gospodarstvo su različiti. Birokracija i dugi procesi odobravanja značajno usporavaju rast. Osim toga, carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa ima negativan utjecaj na izvozno orijentirano gospodarstvo te zemlje. Indeks poslovne klime ifo pao je na 87,3 boda u srpnju 2023., dokumentirajući treći pad zaredom i odražavajući nesigurnost među tvrtkama. Stagnaciji pridonose i kratkoročni problemi kao što su rastuće kamatne stope i ovisnost o uvozu plina iz Rusije.
Istraživanje GfK pokazuje da je raspoloženje potrošača u Njemačkoj na niskoj razini. Prognoze ukazuju na nadolazeći pad gospodarske proizvodnje u 2023., pri čemu Institut Ifo očekuje -0,4 posto, a Međunarodni monetarni fond (MMF) -0,3 posto.
Političke mjere i razvoj događaja
Savezna ministrica gospodarstva Katherina Reiche do sredine srpnja planira uvesti mjere za smanjenje tereta kompanijama, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju i reforme tržišta rada. Kancelar Friedrich Merz poziva na veće poticaje za rad i fleksibilnije radno vrijeme. Savezna vlada posebnu pozornost posvećuje uspješnoj integraciji žena na tržište rada kroz bolju brigu o djeci.
Osim toga, najavljuje se opsežan financijski paket od 500 milijardi eura za ulaganje u infrastrukturu. Međutim, postoji zabrinutost da se ta sredstva možda neće koristiti za njihovu namjenu i da bi financiranje putem zajmova moglo ugroziti usklađenost sa standardima duga EU-a. Stručnjaci pozivaju na realan pogled u budućnost i promicanje novih poslovnih modela. Stručno povjerenstvo ne očekuje pozitivne učinke financijskog paketa najranije do 2026. godine.
S obzirom na trenutnu situaciju, procjena situacije često se opisuje kao “između nade i straha”. Ministar gospodarstva Robert Habeck predlaže uvođenje subvencija za električnu energiju u industriji, ali to ostaje kontroverzno, dok predsjednik Ifo-a Clemens Fuest i drugi stručnjaci umjesto toga pozivaju na smanjenje birokracije i sveobuhvatne porezne reforme za poticanje ulaganja.
Ukratko, Njemačka se suočava s velikim gospodarskim izazovima koji zahtijevaju i strukturna i kratkoročna rješenja kako bi se zemlja vratila na put rasta. Politička i gospodarska neizvjesnost ostaje ključno pitanje koje se mora hitno riješiti kako bi se gospodarstvo održivo stabiliziralo.
Ostaje za vidjeti hoće li planirane mjere savezne vlade imati potreban učinak da se zaustavi negativan razvoj i vrati povjerenje u njemačko gospodarstvo. Ova krizna situacija nudi i rizike i prilike koje se moraju iskoristiti kako bi se pronašli novi putevi prema rastu i stabilnosti.