Visoko opterećenje srednje klase porezima i doprinosima u Njemačkoj - analiza prof. Andreasa Peichla.
Prema izvješću www.agrarheute.com, srednja klasa u Njemačkoj snosi jedno od najvećih opterećenja porezima i doprinosima u europskoj usporedbi. Granični porez iznosi oko 50 posto bruto dohotka u njemačkom sustavu poreza i transfera, što znači da ljudi sa srednjim dohotkom zapravo zadržavaju samo polovicu svoje dodatne zarade. Ova visoka razina stresa također utječe na motivaciju za više rada i postizanje viših razina učinka, budući da se oni samo u ograničenoj mjeri isplate srednjim tvrtkama. Prema prof. Andreasu Peichlu, direktoru ifo Centra za makroekonomiju i istraživanja, ljudi sa srednjim prihodima na rubu su svoje nosivosti. Istovremeno se isplati ljudima s niskim primanjima...

Visoko opterećenje srednje klase porezima i doprinosima u Njemačkoj - analiza prof. Andreasa Peichla.
Prema izvješću od www.agrarheute.com Srednja klasa u Njemačkoj snosi jedno od najvećih opterećenja porezima i doprinosima u europskoj usporedbi. Granični porez iznosi oko 50 posto bruto dohotka u njemačkom sustavu poreza i transfera, što znači da ljudi sa srednjim dohotkom zapravo zadržavaju samo polovicu svoje dodatne zarade.
Ova visoka razina stresa također utječe na motivaciju za više rada i postizanje viših razina učinka, budući da se oni samo u ograničenoj mjeri isplate srednjim tvrtkama. Prema prof. Andreasu Peichlu, direktoru ifo Centra za makroekonomiju i istraživanja, ljudi sa srednjim prihodima na rubu su svoje nosivosti. U isto vrijeme, osobama s niskim primanjima jedva da se isplati dodatno raditi zbog njemačkog sustava poreza i transfera.
Više od 80 posto Nijemaca svrstava se u srednju klasu, iako statistika u ovu kategoriju svrstava znatno manje ljudi.
Ove činjenice pokazuju da visoko opterećenje porezima i doprinosima u Njemačkoj teško opterećuje i srednju klasu i ljude s niskim primanjima. To bi moglo imati dugoročne posljedice na radnu motivaciju i gospodarski razvoj zemlje. Moguća posljedica mogla bi biti usporavanje gospodarskog rasta i niža produktivnost u pojedinim sektorima. Kao rezultat toga, financijski sektor bi također mogao biti pogođen jer bi niža produktivnost i gospodarski rast mogli utjecati na ulaganja i dobit. Važno je da Vlada poduzme mjere za preispitivanje i po potrebi korekciju poreznih i doprinosnih opterećenja kako bi se izbjegli dugoročni negativni učinci na gospodarstvo.
Pročitajte izvorni članak na www.agrarheute.com