Odlazak u mirovinu sa 63 godine pokazuje ozbiljne probleme u mirovinskom sustavu - stručnjaci preporučuju njegovo ukidanje.
Loš razvoj “mirovine sa 63 godine” signalizira probleme u mirovinskom sustavu. Prema izvješću rp-online.de, broj zahtjeva za "mirovinu sa 63 godine" naglo je porastao 2021. i dosegao rekordnu razinu. S ukupno 245.000 zahtjeva u prvih devet mjeseci ove godine, ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da u mirovinskom sustavu postoje ozbiljni problemi. “Mirovina sa 63 godine” uvedena je 2014. godine kao poseban propis za osobe s 45 godina staža osiguranja. Omogućuje osiguranicima odlazak u mirovinu u dobi od 63 godine bez prihvaćanja bilo kakvih odbitaka. Ova uredba zapravo je trebala pomoći ljudima s dugim...

Odlazak u mirovinu sa 63 godine pokazuje ozbiljne probleme u mirovinskom sustavu - stručnjaci preporučuju njegovo ukidanje.
Loš razvoj “mirovine sa 63 godine” signalizira probleme u mirovinskom sustavu
Prema izvješću od rp-online.de Broj zahtjeva za “mirovinu sa 63” naglo je porastao u 2021. i dosegao rekordnu razinu. S ukupno 245.000 zahtjeva u prvih devet mjeseci ove godine, ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da u mirovinskom sustavu postoje ozbiljni problemi.
“Mirovina sa 63 godine” uvedena je 2014. godine kao poseban propis za osobe s 45 godina staža osiguranja. Omogućuje osiguranicima odlazak u mirovinu u dobi od 63 godine bez prihvaćanja bilo kakvih odbitaka. Ovim se propisom zapravo željelo omogućiti raniji odlazak u mirovinu osobama s dugim radnim stažem.
Iako je važno osigurati zaštitu povjerenja za zahtjeve koji su trenutno u tijeku, po mom mišljenju preporučljivo je dopustiti da „mirovina sa 63 godine“ istekne i ukine je. Sve veći broj aplikacija pokazuje da shemu ne koristi samo nekoliko ljudi, već da se koristi na širokoj osnovi. Postavlja se pitanje je li mirovinski sustav uopće u stanju nositi se s potrebom za prijevremenim umirovljenjem.
Ukidanje opcije “umirovljenje sa 63” moglo bi imati ozbiljne implikacije na tržište i financijski sektor. S jedne strane, to bi značilo da bi više ljudi moralo dulje ostati na poslu kako bi osigurali egzistenciju. To bi moglo dovesti do povećanja ponude radnika, što bi zauzvrat moglo povećati konkurenciju za radna mjesta i potencijalno dovesti do pada plaća.
S druge strane, povećali bi se doprinosi za mirovinsko jer sve manje ljudi odlazi u mirovinu pa se manje uplaćuje u mirovinski fond. To bi rezultiralo većim rashodima i manjim prihodima mirovinskog osiguranja, što bi dugoročno moglo dovesti do financijskih izazova.
Stoga je hitno potrebno preispitati mirovinski sustav i pronaći dugoročna rješenja za zadovoljenje potreba ljudi u starijoj dobi. To bi, primjerice, moglo uključivati fleksibilni mirovinski sustav koji omogućuje ljudima da sami odluče o odlasku u mirovinu, ovisno o njihovoj financijskoj situaciji i zdravstvenom stanju.
Pročitajte izvorni članak na rp-online.de