Uspješna žetva žitarica: Pšenica cvate unatoč vrućem ljetu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji!

Uspješna žetva žitarica: Pšenica cvate unatoč vrućem ljetu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji!

Žetva žitarica u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u punom je jeku. Trenutačno su poljoprivrednici usredotočeni na žetvu pšenice, koja se smatra najvažnijom žitaricom. Prema Južnonjemačke novine Prinosi ozime pšenice posijane u jesen daju zadovoljavajuće rezultate. Međutim, nedostatak kišnice i visoke temperature u pojedinim danima mogli bi utjecati na prinose.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji pšenica se uzgaja na gotovo polovici obradivih površina. Ozimi ječam požnjeven je relativno rano i bez većih problema. Prinosi ove kulture ponekad su znatno iznad prosjeka u cijeloj zemlji. Sljedećih tjedana krenut će žetva ostalih vrsta žitarica kao što su zob, raž, tritikale (stočna hrana) i uljana repica, dok je berba kukuruza tek na jesen.

Pozitivne brojke žetve u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji

Unatoč teškim vremenskim uvjetima poljoprivrednici u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji ostvarili su dobar urod žitarica i uljane repice. Prema priopćenju iz Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija Ove godine već je požnjeveno 3,93 milijuna tona žitarica. To predstavlja povećanje od oko 11% u odnosu na prethodnu godinu. Osobito je zadovoljna žetva pšenice koja je dosegnula 2,15 milijuna tona, što je povećanje od 17,5%, što je najveća žetva od 2016. godine.

Površinski prinos ozime pšenice iznosi 8,7 tona po hektaru, što je 12,2% više nego 2021. godine. Jara pšenica također pokazuje pozitivan razvoj s povećanjem od oko 22% na 6 tona po hektaru. Ozimi ječam ostvario je 7,9 tona po hektaru, oko 9 posto više nego prošle godine, dok je jari ječam ostvario 5,9 tona po hektaru, što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2021. godinu.

Budući izazovi i vremenski uvjeti

Ostale žitarice također pokazuju zadovoljne prinose: raž bilježi oko 7 tona po hektaru, a tritikale doseže 6,8 tona po hektaru. Zob je čak zabilježila rast od 24% i ostvarila prinos od 5,7 tona. No, vrućina i suša koje vladaju od početka ljeta negativno utječu na rast krumpira, kukuruza i šećerne repe.

Na lakim, pjeskovitim tlima kukuruz se ponegdje potpuno osušio i već se provode prisilne berbe. Rast biljaka je zastao gotovo posvuda u zemlji u kasno ljeto. Za budućnost, ministrica Silke Gorißen naglašava potrebu za većom sigurnošću planiranja za poljoprivredu. Izazovi kao što su stalna vrućina, sve veći troškovi energije i cijene gnojiva stavljaju industriju pred velike zadatke.

Ministarstvo poljoprivrede planira mjere za promicanje digitalizacije u poljoprivredi i poboljšanje vodoopskrbe kako bi odgovorilo na te izazove.