EU na pravom putu: klimatski ciljevi do 2030. mogli bi postati stvarnost – ali kako?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Europska komisija izvješćuje o napretku u klimatskim ciljevima za 2030., naglašavajući vezu između zaštite klime i gospodarskog rasta.

Die EU-Kommission berichtet über Fortschritte bei Klimazielen 2030, betont die Verbindung zwischen Klimaschutz und Wirtschaftswachstum.
Europska komisija izvješćuje o napretku u klimatskim ciljevima za 2030., naglašavajući vezu između zaštite klime i gospodarskog rasta.

EU na pravom putu: klimatski ciljevi do 2030. mogli bi postati stvarnost – ali kako?

Europska komisija optimistična je da EU može postići svoj klimatski cilj do 2030. Zajednica trenutačno ima za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za 54% u usporedbi s 1990. godinom, što je malo ispod cilja od 55%. Ova se procjena temelji na analizi Nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica (NECP), pri čemu Komisija naglašava da je odgovornost za postizanje ciljeva na svim državama. Dok su emisije smanjene za 37% od 1990. godine, gospodarstvo je poraslo za gotovo 70%, naglašavajući vezu između klimatskih mjera i gospodarskog napretka, rekao je povjerenik EU za klimu Wopke Hoekstra.

Međutim, postoje značajni izazovi koje treba prevladati. Još uvijek postoje praznine koje treba popuniti u nekoliko sektora, kao što su promet, građevinarstvo i poljoprivreda, koji su ključni za postizanje klimatskih ciljeva. Ono što je posebno upečatljivo je da je jaz u ciljevima obnovljive energije samo 1,5%, što je pozitivan pokazatelj napretka. Međutim, potrebne su odlučnije mjere za značajno poboljšanje energetske učinkovitosti. „Green Deal“, središnji instrument za smanjenje emisija, postavlja nove zahtjeve za različita područja. Unatoč tome, provedba klimatskih zakona u državama članicama ostaje veliki izazov.

Nedostatak planova i ciljanih pregovora

Osobito kritična točka je da su NECP-ovi Belgije, Estonije i Poljske još uvijek na čekanju. Iako su njihovi sveukupni ciljevi već uključeni u ocjenu Komisije, ona zahtijeva da se planovi podnose odmah. Za dugoročni cilj EU-a da postane klimatski neutralan do 2050., Komisija namjerava smanjiti emisije za najmanje 90% do 2040. Međutim, neke države članice i Europski parlament ovaj zahtjev smatraju preambicioznim.

Pregovori oko cilja 2040. pokazali su se teškim jer neke zemlje članice smatraju da je cilj nerealan. Službeno proglašenje klimatskog cilja, također poznatog kao Nacionalni utvrđeni doprinosi (NDC), očekuje se najkasnije do rujna ove godine. Rok za dostavu koji je prvobitno bio postavljen za veljaču je prekoračen, što naglašava hitnost situacije.

Napredak i izgledi

Izvješće Agencije EU za okoliš ukazuje na napredak u smanjenju emisija, ali neki stručnjaci izražavaju skepticizam u pogledu povjerenja EU komisije. Prema njima, skoro postizanje ciljeva moglo bi se u praksi smatrati neuspjehom. U isto vrijeme, izvješće Svjetske meteorološke organizacije predviđa novi globalni temperaturni rekord u sljedećih pet godina, naglašavajući hitnost hitnog djelovanja.

Ukratko, iako je EU na dobrom putu da postigne svoje klimatske ciljeve, potrebni su značajni napori, zajednički i koordinirani od strane svih država članica, kako bi se osigurala željena klimatska neutralnost do 2050. Izazovi su različiti, ali put do održivije Europe nije ni nerealan ni potreban.

Dodatne pojedinosti o razvoju klimatskih ciljeva EU-a mogu se pronaći u člancima iz Eko test i Vrijeme.