Summit EU u Bruxellesu: Spor oko oružja i novca za Europu!

Na summitu u Bruxellesu čelnici EU-a postigli su dogovor o kupnji novog oružja za jačanje obrambenih sposobnosti Europe. Ovu odluku pozdravlja i Europska komisija koja procjenjuje da će u idućih deset godina biti potrebno uložiti dodatnih 500 milijardi eura u projekte naoružanja kako bi se postigli ciljevi poput europske protuzračne obrane i osiguranja istočnih granica. Međutim, dva središnja pitanja ostaju nejasna: Tko bi trebao proizvoditi vojnu opremu i kako će biti zajamčeno njihovo financiranje?

Summit je održan u Palais d’Egmontu s ciljem stvaranja povjerljive atmosfere. Tijekom rasprave raspravljalo se i o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa zemljama NATO-a da povećaju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a. U tom je kontekstu kancelar Olaf Scholz istaknuo kako Njemačka jedva ispunjava kvotu NATO-a, dok je sedam zemalja EU-a nedostaje.

Europska potrošnja za obranu u fokusu

U kontekstu tekućeg rata u Ukrajini, obrambeni proračuni država članica EU-a za 2024. pokazuju jasnu tendenciju povećanja. Ovaj pristup oblikovan je geopolitičkim napetostima, obvezama u NATO-u i nacionalnim prioritetima. Poljska je, primjerice, odlučila povećati izdvajanja za obranu na 3% BDP-a. Druge zemlje poput Slovačke, Slovenije, Latvije i Rumunjske također imaju za cilj doseći granicu od 2%. Rumunjska je povećala proračun za 2022. za 14%.

Izazovi u francusko-njemačkom partnerstvu također postaju jasni, posebice u obrambenim projektima kao što su Future Combat Air System (FCAS) i Main Ground Combat System. Europski obrambeni fond, vrijedan 8 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., ima za cilj jačanje obrambene tehnologije i industrije, dok se u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj planiraju značajna povećanja proračuna. Njemačka namjerava u proračunu izdvojiti dodatnih 100 milijardi eura kako bi postigla NATO-ov cilj od 2% BDP-a.

Rasprava o financiranju novog oružja također ostaje središnja. Predsjednik Macron traži više europskog financiranja i otpuštanje zajedničkog duga, dok se Njemačka, Nizozemska i Austrija tome protive. Scholz je jasno rekao da neće biti zajedničkog duga za EU. Također se raspravlja o mogućoj prenamjeni Europske investicijske banke kako bi se omogućilo financiranje oružja, ali to nailazi na otpor jer je banka poznata posebno kao "klimatska banka".

Ovaj razvoj događaja ukazuje na duboku promjenu u obrambenoj strategiji Europe, pojačanu geopolitičkom realnošću i pritiskom na NATO da slijedi jedinstvenu obrambenu politiku. Ostaje za vidjeti kako će zemlje članice EU-a odgovoriti na novonastale izazove.