Suche
Mein Konto
EU predstavlja zakon o klimi: 90% manje emisija do 2040.!
Europska komisija predstavlja svoj klimatski cilj do 2040. za drastično smanjenje stakleničkih plinova. Toplinski val u Europi povećava hitnost.
EU predstavlja zakon o klimi: 90% manje emisija do 2040.!
Dana 3. srpnja 2025. Europska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, predstavila je klimatski cilj za 2040. Na dan kada su u Bruxellesu i drugim europskim gradovima zabilježene rekordne temperature do 37 stupnjeva, prijedlog je predstavljen kao odgovor na sve češće ekstremne vremenske prilike, dodatno pogoršane klimatskim promjenama. Toplinski val se doživljava kao jedan od najtoplijih dana u godini, što naglašava hitnost problema. EU je prisiljena poduzeti klimatske mjere jer se klimatske promjene sve više doživljavaju kao stvarnost i mnogi Europljani zbog toga pate.
Novi zakonodavni prijedlog ima za cilj smanjenje neto emisija stakleničkih plinova koji štete klimi u EU-u za 90% do 2040. u usporedbi s 1990. Ovaj je cilj dio sveobuhvatne strategije čiji je cilj učiniti EU klimatski neutralnom do 2050. Povjerenici EU-a vide prijedlog smanjenja emisija za 90% kao nužan korak za potporu zahtjevima Pariškog sporazuma o klimi.
Kontroverzni klimatski zakon
Međutim, novi zakon o klimi je kontroverzan. Iako Savjetodavno vijeće EU-a za klimu preporučuje postavljanje cilja od 90% kao minimalnog cilja za 2040., postoji neslaganje među državama članicama iu Europskom parlamentu. Zemlje poput Francuske, Italije i Poljske izražavaju zabrinutost, dok dansko predsjedništvo Vijeća EU općenito podržava cilj. Političke promjene nakon europskih izbora utjecale su na klimu rasprave o klimatskim mjerama. Sve veća usredotočenost na ekonomske aspekte navela je Komisiju da oslabi ili povuče neke zakone, posebno pod pritiskom Kluba zastupnika EPP-a.
Savezna vlada obećala je potporu cilju 2040. pod uvjetom da se uvedu propisi za financiranje klimatskih projekata u zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se kompenzirale emisije. Od 2036. godine države Europske unije trebale bi moći financirati takve projekte, s tim da bi tim projektima bilo pokriveno maksimalno tri posto emisija. Međutim, Savjetodavno vijeće EU-a za klimu upozorava na "kupovanje" vlastitih napora, što bi moglo dovesti do daljnjih rasprava.
Podrška javnosti i sljedeći koraci
Unatoč neslaganju među državama članicama, istraživanje Eurobarometra pokazuje da 80% građana EU-a podržava cilj klimatske neutralnosti do 2050. EU planira podnijeti cilj za 2040. Ujedinjenim narodima u kasno ljeto. Prve faze strategije predviđaju smanjenje emisija za 55% do 2030. u odnosu na 1990. Te mjere uključuju smanjenje potrošnje ugljena, nafte i plina kao i povećano korištenje obnovljivih izvora energije iz sunca, vjetra i vode te širenje trgovanja emisijama.
Izazovi koji stoje pred EU su golemi. Predstojeće rasprave u parlamentu i među državama članicama bit će ključne za razvoj koherentne i učinkovite klimatske politike. Sat otkucava, a klimatske promjene i dalje su gorući problem koji zahtijeva hitno i učinkovito djelovanje.
Dok se zemlje EU i dalje suočavaju sa zadaćom djelovanja u skladu s klimatskim ciljevima, građani i stručnjaci pomno prate razvoj događaja. Ostaje otvoreno pitanje mogu li se postići postavljeni ciljevi i jesu li države članice spremne poduzeti potrebne korake kako bi osigurale budućnost.
Europska komisija je još jednom dokazala da pitanje zaštite klime ostaje na političkom dnevnom redu, iako je put do toga težak. Nadamo se da poduzete mjere mogu dovesti do ozbiljnog napretka i povećati povjerenje u održivu budućnost.