EU dala ultimatum Putinu – prijete nove sankcije ako se rat proširi!

EU dala ultimatum Putinu – prijete nove sankcije ako se rat proširi!

EU je osjetno pojačao pritisak na Rusiju nakon rata u Ukrajini. Dana 15. svibnja 2025. najavljen je novi paket sankcija, posebno usmjerenih na rusku flotu u sjeni, koja igra ključnu ulogu u izbjegavanju zapadnih sankcija. Pritisak na predsjednika Vladimira Putina pojačava i ultimatum koji je Njemačka dala u vezi s prekidom vatre.

U Ukrajini su se 10. svibnja 2025. sastali šefovi država i vlada Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Poljske. Pozvali su na bezuvjetni prekid vatre od 30 dana počevši od sljedećeg ponedjeljka. Međutim, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je ultimatum kao neprihvatljiv. Putin je, s druge strane, rekao da je spreman za izravne pregovore s Ukrajinom, ali je doveo u pitanje poziv na prekid vatre. Ukrajinski predsjednik Zelenskyj činio se voljnim razgovarati, ali je inzistirao na poštivanju primirja.

Sankcije protiv flote sjene

Očekuje se da će novi paket sankcija, objavljen 14. svibnja 2025., uključivati ​​dalekosežne mjere protiv ruske flote u sjeni. Ova flota, sastavljena od dotrajalih tankera, ključna je za dopuštanje Rusiji da nastavi izvoziti velike količine nafte, plina, ukrajinskog žita i ukradenog koksnog ugljena, a istovremeno izbjegava zapadne sankcije. Prema Frankfurter Rundschau Pojedinosti paketa mogle bi uključivati ​​proširenje sankcija na 100 brodova i više od 50 osoba i tvrtki, uključujući pet iz Kine.

Osim toga, 200 drugih brodova dobilo je zabranu pristajanja u lukama EU-a. Operateri ovih brodova više neće moći koristiti usluge europskih kompanija. 30 gospodarskih subjekata već je pretrpjelo ograničenja izvoza, dok je 75 drugih osoba i tvrtki isključeno iz poslovanja u EU. Sankcije nametnute floti iz sjene već su dovele do toga da je Kina zatvorila neke luke za ruske tankere.

Utjecaj na rusko gospodarstvo

Prethodne sankcije smanjile su ruski prihod od nafte i plina za više od trećine od 2022. U 2024. prihodi ruske naftne i plinske industrije porasli su 26% na 11,1 trilijuna rubalja, ali su ispod očekivanja. Trenutni proračunski deficit Rusije sada iznosi 3,49 trilijuna rubalja.

Planirane mjere EU također bi mogle dodatno opteretiti ruski energetski sektor, uključujući mogućnost potpunog zaustavljanja uvoza plina iz Rusije. Trenutačno oko 20% prirodnog plina koji se koristi u EU dolazi iz Rusije. Potpuno zaustavljanje moglo bi imati ozbiljne, dalekosežne ekonomske posljedice za zemlju. Osim toga, raspravlja se i o novim sankcijama protiv ruskog bankarskog sektora, poput daljnjeg odvajanja od bankovnog sustava Swift.

Kancelar Friedrich Merz jasno je dao do znanja da će se razmotriti nove sankcije ako izostane napredak u razgovorima između Ukrajine i Rusije. EU tako pokazuje svoju odlučnost da ojača svoju poziciju u sukobu i da uvjeri Rusiju da preispita svoj pristup.