Stručnjaci pozivaju na radikalno smanjenje emisija: EU se suočava s povijesnim klimatskim promjenama!

Stručnjaci pozivaju na radikalno smanjenje emisija: EU se suočava s povijesnim klimatskim promjenama!

U novom izvješću Europsko savjetodavno vijeće za klimu dalo je sažetu preporuku za zaštitu gospodarstva EU-a: emisije stakleničkih plinova trebale bi se smanjiti za 90 do 95 posto do 2040. u usporedbi s 1990. Taj se zahtjev smatra ključnim za osiguranje konkurentnosti i energetske sigurnosti Unije u geopolitički nesigurnim vremenima. Izvješće je nastavak slične preporuke iz 2023. i naglašava potrebu za obvezujućim privremenim ciljem za 2040., koji još uvijek nedostaje. Postavljeni cilj za 2030. poziva na smanjenje emisija za 55 posto u usporedbi s 1990., cilj koji Europska komisija smatra izvedivim. Utopija izvještava da se prijedlog obvezujućeg zakona očekuje početkom srpnja 2025.

Europska komisija pod predsjednicom Ursulom von der Leyen prethodno je preporučila smanjenje neto emisija za najmanje 90 posto do 2040. Međutim, trenutno postoji zabrinutost da neki članovi Europskog parlamenta i razne države EU-a dovode u pitanje ovaj ambiciozni cilj. Kako bi se postigli ciljevi, Komisija planira stvoriti veću fleksibilnost, uključujući priznavanje klimatskih certifikata iz zemalja koje nisu članice EU-a. Međutim, Savjetodavni odbor za klimu predlaže odustajanje od međunarodnih kredita za emisije i umjesto toga oslanjanje na unutareuropske mjere.

Njemačke emisije u kontekstu ciljeva EU

Kao dio klimatskih ciljeva EU-a, Njemačka je već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 48 posto u usporedbi s 1990. javlja Tagesschau godine, 656 milijuna tona ekvivalenta CO2 emitirano je 2024. godine, što je smanjenje od 3 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ovo smanjenje označava treću uzastopnu godinu pada emisija na razine koje su posljednji put zabilježene 1950-ih.

Unatoč ovom napretku, Njemačka je promašila klimatski cilj EU-a za 12 milijuna tona CO2, pri čemu su znatno pridonijele emisije iz prometa i zgrada. Posebno je uočljiv pad potražnje za dizalicama topline za 44 posto te pad novih registracija električnih automobila za 26 posto. Emisije iz zgrada i prometa pale su za po 2 milijuna tona, uglavnom zbog blagog vremena i smanjenog prometa kamiona. Ipak, automobilski promet je povećan, što je dovelo do prekoračenja podciljeva u sektoru građevinarstva i prometa.

Pogled u budućnost: klimatski ciljevi Njemačke

Njemačka ima za cilj smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za 65 posto do 2030. u usporedbi s 1990. i želi postati klimatski neutralna do 2045. U međuvremenu, zemlja mora kupiti prava na zagađenje od drugih zemalja kako bi izbjegla moguće kazne. Pritom se ne mogu zanemariti ni industrijske emisije koje su porasle za 3 milijuna tona CO2, uglavnom zbog povećane potrošnje fosilnih goriva.

Svijetla točka njemačke klimatske politike je visok udio obnovljivih izvora energije, koji će već 2024. činiti 55 posto potrošnje električne energije. U tu svrhu zatvoreno je 6,1 gigavata kapaciteta elektrana na ugljen, što odgovara 16 posto instaliranog kapaciteta ugljena. Prihod od prodaje prava na zagađenje dosegao je rekordnih 18,5 milijardi eura i teče u fond za klimu i transformaciju za promicanje projekata kao što su energetski učinkovita obnova zgrada i vodikova ekonomija.