Ukinuti praznike? Nova studija pobija mit o gospodarskom rastu!

Ukinuti praznike? Nova studija pobija mit o gospodarskom rastu!

Opsežna studija Zaklade Hans Böckler, koju je izradio Institut za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK), pokazuje da ukidanje državnih praznika nema pozitivan učinak na gospodarski rast. Ovi su nalazi istaknuti u nedavno objavljenoj analizi koja se temelji na nekoliko specifičnih slučajeva u Njemačkoj gdje su državni praznici ili otkazani ili ponovno uvedeni. Sve u svemu, istraživači su otkrili da je u više od polovice ovih slučajeva ekonomski razvoj bio bolji u saveznim državama koje su zadržale ili uvele nove praznike. [Vremenska izvješća]   [Böckler izvješća].

Središnji slučaj je Saska, koja je zadržala dan pokajanja i molitve kao državni praznik. Ova savezna država je ekonomski porasla za 9,7%, dok je nacionalni prosjek bio samo 3,4%. Ova razlika naglašava koliko praznici mogu biti važni za ekonomsku stabilnost i rast. Prof. dr. Sebastian Dullien, znanstveni direktor IMK-a, naglašava da je široko rasprostranjena pretpostavka da manje godišnjih odmora dovodi do većeg rasta pretjerano pojednostavljena i ne baš učinkovita.

Analiza promjena blagdana

Studija navodi šest značajnih promjena od 1990. godine:

• Abschaffung des Buß- und Bettages in allen Bundesländern außer Sachsen (1995).
• Ausdehnung des Reformationstags auf alle Bundesländer (2017).
• Wegfall des Reformationstags in vielen Bundesländern (2018).
• Einführung des Internationalen Frauentags in Berlin (2019).
• Einführung des Weltkindertags in Thüringen (2019).
• Einführung des Internationalen Frauentags in Mecklenburg-Vorpommern (2023).

Rezultati analize pokazuju da zemlje koje održavaju državne praznike obično imaju snažniji gospodarski razvoj. BDP u Berlinu porastao je 2,0% iznad nacionalnog prosjeka u 2019. nakon uvođenja Međunarodnog dana žena. Nasuprot tome, gospodarski rast u Tiringiji pao je 0,4% ispod nacionalnog prosjeka nakon uvođenja Svjetskog dana djeteta iste godine.

Ekonomski faktori i praznici

Istraživači tvrde da manje praznika nema jasan pozitivan učinak na ekonomsku izvedbu jer je fleksibilnost tvrtki u planiranju narudžbi ključna. Prema IMK-u, stanje potražnje u tvrtkama je ograničavajući faktor za proizvodnju, a ne broj praznika. Stoga su produktivnost i inovativnost ključni za ukupni gospodarski učinak, a ne samo broj radnih sati.

Ukratko, studija pokazuje da praznici nemaju samo kulturni i društveni značaj, već i dublje ekonomske učinke na razvoj saveznih država. Smanjenje državnih praznika zapravo bi moglo imati negativne posljedice za produktivnost i cjelokupnu radnu atmosferu, budući da se sumnja da je manje vremena za oporavak, što bi moglo smanjiti produktivnost.