Suche
Mein Konto
Blagdanski spor u Schleswig-Holsteinu: ekonomija ili tradicija?
U Njemačkoj se raspravlja o tome treba li ukinuti državne praznike kako bi se povećao BDP i riješili ekonomski problemi.
Blagdanski spor u Schleswig-Holsteinu: ekonomija ili tradicija?
U aktualnoj raspravi o državnim praznicima u Njemačkoj, ekonomski aspekti postaju sve važniji. Moritz Schularick, predsjednik Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju, zalaže se za ukidanje nekih državnih praznika kako bi se popravila ekonomska situacija. U Schleswig-Holsteinu se o ovom prijedlogu raspravlja kontroverzno, s argumentima za i protiv sukobljavanja.
Studije pokazuju da bi ukidanje državnog praznika moglo povećati bruto domaći proizvod (BDP) do 8,6 milijardi eura, prema Njemačkom ekonomskom institutu u Kölnu. Dodatni obujam posla mogao bi iznositi 0,2 posto BDP-a. Čini se da ovu ideju ekonomisti shvaćaju ozbiljno jer je vide kao potencijalno rješenje za jačanje gospodarstva.
Pro argumenti za ukidanje praznika
Moritz Ohlsen, novinar NDR-a, podupire ideju o ukidanju državnih praznika s nekoliko uvjerljivih argumenata. Njemački radnici u prosjeku imaju najviše dana godišnjeg odmora u Europi, 30 dana godišnje, dok se tjedno radno vrijeme u posljednja tri desetljeća smanjilo za više od četiri sata. Za usporedbu, zaposlenici u Poljskoj rade pet sati tjedno više.
Visoka stopa bolesti još je jedan argument. U prosjeku, njemački zaposlenici prijavljuju da su bolesni 15 do 18 puta godišnje. Uz prognozu gospodarskog rasta od samo 0,1 posto za 2025. i rastuće dugove, možda će biti potrebno više rada na rješavanju gospodarskih problema, smatra Schularick.
Kontra argumenti i značenje praznika
Kennedy također naglašava kulturni, vjerski i društveni značaj blagdana koji podržavaju održavanje tradicije i jačaju društvenu koheziju. Mnogi gospodarski sektori, poput maloprodaje, slobodnog vremena i turizma, također imaju koristi od godišnjih odmora. Ukidanje bi stoga moglo imati negativne ekonomske učinke.
Osim toga, postavlja se pitanje alternativa restrukturiranju kućnih proračuna, poput zatvaranja poreznih rupa za velike korporacije i bogate pojedince.
Složenost regulacije praznika varira ovisno o saveznoj državi, što otežava pronalaženje jedinstvenog rješenja. Stručnjaci poput Christopha Schrödera s Instituta njemačkog gospodarstva i Monike Schnitzer, voditeljice ekonomista, pokrenuli su raspravu navodeći Dansku kao uzor. Clemens Fuest, predsjednik Ifo instituta, također se zalaže za ukidanje državnih praznika kako bi se suzbio nedostatak radne snage.
S druge strane, Njemački savez sindikata (DGB) odbacio je prijedloge za brisanje, jer državni praznici igraju važnu ulogu u oporavku i produktivnosti radnika.
Raspravu o ukidanju državnih praznika i dalje karakteriziraju oprečna mišljenja, pri čemu i ekonomski razlozi i kulturne vrijednosti igraju odlučujuću ulogu.
NDR javlja da...
dnevne vijesti saznao da...