Financijski stručnjak upozorava na pad štednje na Mallorci - inflacija i sve veći troškovi ugrožavaju rezerve.
Prema izvješću www.mallorcazeitung.es, život na Mallorci i susjednim otocima značajno će poskupjeti 2023. To je značilo da je ušteđevina banaka u bankama prvi put od pandemije bila ispod one iz prethodne godine. Mnogi su ljudi morali iskoristiti svoje rezerve kako bi podmirili povećane troškove osnovne hrane, stanarine ili hipoteka. Antoni Riera, profesor primijenjene ekonomije, upozorava da bi se ovaj trend mogao pojačati u sljedećih nekoliko kvartala. Prema posljednjim podacima španjolske središnje banke, vrijednost bankovnih depozita obitelji i tvrtki na otocima iznosila je u trećem tromjesečju 33,925 milijardi...

Financijski stručnjak upozorava na pad štednje na Mallorci - inflacija i sve veći troškovi ugrožavaju rezerve.
Prema izvješću od www.mallorcazeitung.es, život na Mallorci i susjednim otocima znatno će poskupjeti 2023. To je značilo da je štednja banaka u bankama prvi put od pandemije bila ispod one iz prethodne godine. Mnogi su ljudi morali iskoristiti svoje rezerve kako bi podmirili povećane troškove osnovne hrane, stanarine ili hipoteka. Antoni Riera, profesor primijenjene ekonomije, upozorava da bi se ovaj trend mogao pojačati u sljedećih nekoliko kvartala.
Prema posljednjim podacima španjolske središnje banke, vrijednost bankovnih depozita obitelji i tvrtki na otocima iznosila je u trećem tromjesečju godine 33,925 milijardi eura, 1,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. U ljeto 2022., međutim, građani i tvrtke na Balearima imali su 34,577 milijardi eura na svojim računima. Dugovi za kredite ili hipoteke ovdje još nisu uključeni i iznosili su 32,193 milijarde eura u trećem kvartalu 2023., što je 4,9 posto ispod ukupnog iznosa iz ljeta 2022.
Ovaj razvoj događaja pokazuje da se uštede nastale tijekom pandemije postupno troše. Očekuje se da će inflacija ostati visoka i iznad ciljanih 2 posto. Kamatne stope će također vjerojatno ostati visoke, ali barem se ne očekuju daljnja povećanja. Čak se nagađa da bi Europska središnja banka mogla malo smanjiti ključnu kamatnu stopu u prvom kvartalu 2024. godine.
Ovaj bi razvoj mogao imati značajne učinke na financijsko tržište i financijsku industriju. Povećana inflacija i pad štednje mogli bi dovesti do promjene u ponašanju ulaganja. Osim toga, potencijalno smanjenje ključnih kamatnih stopa moglo bi utjecati na kreditiranje i potrošačku potrošnju. Financijske institucije će možda morati prilagoditi svoje strategije kako bi se prilagodile promjenjivoj situaciji i pružile atraktivne ponude svojim klijentima.
Pročitajte izvorni članak na www.mallorcazeitung.es