Proračunska kriza: Ekonomski stručnjaci traže suspenziju dužničke kočnice i ukidanje povlastice na dizel
Prema izvješću amp2.wiwo.de, vlada se bori pronaći rješenje za proračunsku krizu, a ekonomisti Monika Schnitzer i Achim Truger pozivaju na mjere za obustavu dužničke kočnice i ukidanje povlastice na dizel. Tvrdi se da je gospodarstvo još uvijek ozbiljno pogođeno energetskom krizom te da su ulaganja u brže širenje energetske infrastrukture potrebna kako bi se prevladao utjecaj krize. Neizvjesnost u gospodarstvu i stanovništvu mora se smanjiti i hitno je potrebno političko rješenje. Utjecaj ovih zahtjeva mogao bi biti značajan. Obustava kočnice duga omogućila bi federalnoj vladi da prikupi više novca...

Proračunska kriza: Ekonomski stručnjaci traže suspenziju dužničke kočnice i ukidanje povlastice na dizel
Prema izvješću amp2.wiwo.de, vlada se bori pronaći rješenje za proračunsku krizu, a ekonomisti Monika Schnitzer i Achim Truger pozivaju na mjere za obustavu dužničke kočnice i ukidanje povlastice na dizel. Tvrdi se da je gospodarstvo još uvijek ozbiljno pogođeno energetskom krizom te da su ulaganja u brže širenje energetske infrastrukture potrebna kako bi se prevladao utjecaj krize. Neizvjesnost u gospodarstvu i stanovništvu mora se smanjiti i hitno je potrebno političko rješenje.
Utjecaj ovih zahtjeva mogao bi biti značajan. Obustava kočnice duga omogućila bi saveznoj vladi da posuđuje više novca za ulaganje u gospodarstvo. To bi moglo dovesti do kratkoročnog gospodarskog oporavka otvaranjem radnih mjesta i potporom poduzećima. Međutim, moglo bi doći do dugoročnih učinaka na državni dug i financijsku stabilnost ako se dug ne kontrolira.
Smanjenje povlastice na dizel i povećanje cijene CO2 u prometu moglo bi pomoći u poboljšanju zaštite okoliša i postizanju klimatskih ciljeva. Međutim, to bi također moglo utjecati na automobilsku industriju i potrošače, posebno one s niskim prihodima koji se oslanjaju na dizelska vozila.
Rezanje financijske pomoći za renoviranje zgrada i tvornica čipova moglo bi dovesti do zanemarivanja važnih područja gospodarske infrastrukture, dok bi mjere za smanjenje privilegija službenih automobila i uvođenje “privremene klimatske solidarnosti za visoke prihode” mogle utjecati na raspodjelu prihoda.
Sve u svemu, zahtjevi ekonomista pokazuju širok raspon mogućih političkih mjera i njihov potencijalni utjecaj na tržište i financijski sektor. Ostaje za vidjeti kako će Vlada odgovoriti na ove preporuke i koje će konkretne mjere u konačnici biti provedene.
Pročitajte izvorni članak na amp2.wiwo.de