Inflacija u Njemačkoj pala je na 4,5 posto u rujnu – dobra vijest za potrošače
Prema izvješću amp.focus.de, inflacija u Njemačkoj značajno je pala u rujnu. Nakon višemjesečne visoke stope inflacije, stopa inflacije pala je na 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ono što je posebno ohrabrujuće je da je inflacija zapravo oštrije pala za kućanstva s niskim primanjima. Hrana je u rujnu porasla za 7,7 posto, a slijede alkohol i duhan za 8,8 posto. Međutim, predsjednica Saveznog zavoda za statistiku Ruth Brand ističe da su poskupljenja hrane i dalje primjetna. Prema studiji Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK), inflacija manje opterećuje kućanstva s niskim primanjima nego ostala kućanstva. Posebno tijekom…

Inflacija u Njemačkoj pala je na 4,5 posto u rujnu – dobra vijest za potrošače
Prema izvješću amp.focus.de, inflacija u Njemačkoj značajno je pala u rujnu. Nakon višemjesečne visoke stope inflacije, stopa inflacije pala je na 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ono što je posebno ohrabrujuće je da je inflacija zapravo oštrije pala za kućanstva s niskim primanjima. Hrana je u rujnu porasla za 7,7 posto, a slijede alkohol i duhan za 8,8 posto. Međutim, predsjednica Saveznog zavoda za statistiku Ruth Brand ističe da su poskupljenja hrane i dalje primjetna.
Prema studiji Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK), inflacija manje opterećuje kućanstva s niskim primanjima nego ostala kućanstva. Hrana i energenti za kućanstvo znatno su poskupjeli, posebice u najgoroj fazi inflacije. Za kućanstva s nižim primanjima, čiji je udio izdataka za hranu i energiju u kućanstvu posebno visok, pojedinačna inflacija ponekad je bila 3,1 postotni bod iznad opće stope inflacije. Ta se razlika sada smanjila na samo 0,4 postotna boda.
Studija također pokazuje da parovi s niskim primanjima s dvoje djece trenutno imaju najnižu inflaciju, dok parovi sa srednjim neto primanjima imaju najveću stopu inflacije. Ekonomisti očekuju da će se cijene stabilizirati i da će temeljna inflacija, koja ne uzima u obzir nestabilna dobra poput hrane ili energije, nastaviti padati.
Ipak, rizici ostaju, posebice u području cijena hrane. Veliki je cjenovni pritisak na žitarice i pšenicu, što može dovesti do mogućih poskupljenja. Ekonomisti IMK-a također vide rizik od pretjeranog monetarnog stezanja od strane Europske središnje banke (ECB), što bi moglo dodatno usporiti slabo gospodarstvo. Dugotrajna gospodarska kriza ne samo da bi ugrozila proces transformacije u pogledu zaštite klime, nego bi također više pogodila kućanstva s niskim primanjima.
Ukupno gledajući, kućanstva s niskim primanjima mogu biti zadovoljna pojedinačno nižom stopom inflacije, no kriza cijena još nije u potpunosti prevladana. I dalje treba biti oprezan i pomno pratiti kretanja na tržištu.
Izvor: Prema izvješću amp.focus.de, [link na članak]
Pročitajte izvorni članak na amp.focus.de