Kupovna moć Nijemaca 2024.: Analiza studije GfK i regionalne razlike
close Philipp David Pries Max Müller < p class="id-Article-content-item id-Article-content-item-summary">Nova studija GfK-a izračunala je kolika je kupovna moć Nijemaca po glavi stanovnika. Četiri savezne države ekstremno povećavaju prosjek. Kupovna moć Nijemaca 2024. godine porast će na 27.848 eura po glavi stanovnika, stoji u danas objavljenoj studiji tvrtke za istraživanje tržišta GfK. Čisto matematički gledano, to odgovara povećanju od 2,8 posto ili 767 eura više po stanovniku u usporedbi s prethodnom godinom. Nijemci u prosjeku imaju na raspolaganju 27.848 eura po stanovniku za potrošnju, stanovanje, slobodno vrijeme ili štednju u tekućoj godini. …

Kupovna moć Nijemaca 2024.: Analiza studije GfK i regionalne razlike
- schließen
-
Philipp David Pries
-
Max Müller
<
p class="id-Article-content-item id-Article-content-item-summary">Nova studija GfK-a izračunala je kolika je kupovna moć Nijemaca po glavi stanovnika. Četiri savezne države ekstremno povećavaju prosjek.
Kupovna moć Nijemaca 2024. godine porast će na 27.848 eura po glavi stanovnika, stoji u danas objavljenoj studiji tvrtke za istraživanje tržišta GfK. Čisto matematički gledano, to odgovara povećanju od 2,8 posto ili 767 eura više po stanovniku u usporedbi s prethodnom godinom. Nijemci u prosjeku imaju na raspolaganju 27.848 eura po stanovniku za potrošnju, stanovanje, slobodno vrijeme ili štednju u tekućoj godini.
Što se podrazumijeva pod kupovnom moći pitanje je definicije. GfK izračunava nominalni raspoloživi neto dohodak, koji uključuje državna transferna plaćanja kao što su mirovine, naknade za nezaposlene i dječji doplatak. Od ovoga se ništa neće oduzeti. Dakle, razvoj cijena u 2023. ima značajan utjecaj na to što će od ovih brojki zapravo ostati na kraju. Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja, takozvani ekonomisti, očekuju inflaciju u prosjeku 2,6 posto u 2024. godini.
Kupovna moć Nijemaca: Bavarska, Hamburg i Baden-Württemberg na vrhu
Brojke GfK pokazuju da postoje velike regionalne razlike. Ali izvući zaključke iz ovoga nije tako lako. “Umirovljenik u Münchenu može lako poboljšati svoju kupovnu moć preseljenjem u istočnu Njemačku”, objašnjava Timm Bönke, ekonomski stručnjak na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja (DIW). "Primjer pokazuje da sama kupovna moć ne govori puno o tome koliko novca netko ima na raspolaganju. Uvijek morate znati koje troškove imate." Ipak, stručnjak dolazi do zaključka da “podaci GfK-a točno odražavaju regije u kojima su ljudi bogatiji”.
Pogled na regionalnu raspodjelu kupovne moći u Njemačkoj pokazuje da je Bavarska – kao i prethodnih godina – na prvom mjestu. Osam od deset “najbogatijih” urbanih i ruralnih okruga nalazi se u Bavarskoj. U cijeloj državi stanovnicima je na raspolaganju 30.130 eura po glavi stanovnika. Time je Bavarska više od osam posto iznad nacionalnog prosjeka. Na drugom mjestu među saveznim pokrajinama je Baden-Württemberg s kupovnom moći po stanovniku od 29.675 eura, a slijedi ga Hamburg (29.657 eura). Hesse je na četvrtom mjestu s kupovnom moći po stanovniku od 28.613 eura.
Istok s najnižom kupovnom moći
Prvi kvartet su jedine savezne države koje su zapravo iznad nacionalnog prosjeka. U ostatku zemlje, barem preostalih 75 posto saveznih država, stanovnici imaju na raspolaganju manje od prosjeka. Posljednja tri mjesta zauzimaju Saska-Anhalt (24.939 eura), Mecklenburg-Zapadno Pomorje (24.858 eura) i Bremen (24.702 eura).
Ali i ovdje se savjetuje oprez. “Činjenica da je kupovna moć visoka u Bavarskoj, na području Frankfurta i Baden-Württemberga je u prirodi stvari,” objašnjava ekonomist DIW-a Bönke. “Upravo tu su troškovi života visoki, zbog čega stanovnici moraju snositi znatno veće fiksne troškove i neizbježno moraju imati visoku kupovnu moć.” Stanarine su ključni faktor u troškovima života. "Ali sve lokalne usluge poput odlaska frizeru skuplje su jer trgovine moraju plaćati veće najamnine. Isti euro u Münchenu vrijedi manje nego drugdje", kaže Bönke.
Bogati štede, siromašniji troše
Drugi važan detalj je izračun prosjeka. Za to postoje dvije metode: medijan i aritmetička sredina. Kod medijana se svi brojevi stavljaju jedan do drugoga i gleda se sredina. GfK računa s aritmetičkom sredinom. Svi brojevi se zbrajaju i dijele s brojem brojeva. "Ovo nije optimalno za gledanje na dohodak jer plaće jako variraju. Ili drugačije rečeno: brojke koje su ovdje dane prenose pretjerano pozitivnu sliku jer nekoliko visokih primanja mogu prilično povećati prosjek. Zato je medijan zapravo značajniji."
Morate imati na umu da više novca u vašem džepu ne znači nužno da ćete više novca potrošiti. "Iz studija znamo da siromašniji ljudi troše dodatni novac. Za bogatije ljude stopa štednje također raste kako im se prihodi povećavaju", kaže Bönke.
S našom novom funkcijom ispisa možete besplatno ispisati sve svoje omiljene članke ili ih spremiti na svoj mobilni uređaj. Da biste to učinili, jednostavno kliknite na simbol pisača na početku članka s desne strane iznad slike članka.
Prema izvješću od www.merkur.de,
Izvorni članak pročitajte na www.merkur.de