Analiza kupovne moći: Bremen i Bremerhaven zaostaju u Njemačkoj
Prema izvješću s https://www.butenunbinnen.de/nachrichten/kaufkraft-bremen-bremerhaven-bundesvergleich-umzu-100.html, Njemački ekonomski institut proveo je analizu regionalne kupovne moći u Njemačkoj i otkrio da Bremen i Bremerhaven zaostaju u Njemačkoj. Prosječan građanin Bremena u prosjeku ima na raspolaganju nešto više od 23.000 eura godišnje, što je oko pet posto ispod državnog prosjeka. Još gore stvari izgledaju u Bremerhavenu, gdje je prosječna populacija više od 15 posto ispod državnog prosjeka, s raspoloživim iznosom od oko 20.600 eura. Ova analiza pokazuje da je kupovna moć obično niža u velikim gradovima nego u ruralnim područjima. Na području Bremena…

Analiza kupovne moći: Bremen i Bremerhaven zaostaju u Njemačkoj
Prema izvješću s https://www.butenunbinnen.de/nachrichten/kaufkraft-bremen-bremerhaven-bundesvergleich-umzu-100.html,
Njemački ekonomski institut proveo je analizu regionalne kupovne moći u Njemačkoj i otkrio da Bremen i Bremerhaven zaostaju u Njemačkoj. Prosječan građanin Bremena u prosjeku ima na raspolaganju nešto više od 23.000 eura godišnje, što je oko pet posto ispod državnog prosjeka. Još gore stvari izgledaju u Bremerhavenu, gdje je prosječna populacija više od 15 posto ispod državnog prosjeka, s raspoloživim iznosom od oko 20.600 eura.
Ova analiza pokazuje da je kupovna moć obično niža u velikim gradovima nego u ruralnim područjima. Na području Bremena gradovi poput Delmenhorsta i Oldenburga također su ispod prosjeka po kupovnoj moći, dok su okruzi Cuxhaven, Rotenburg (Wümme), Osterholz, Wesermarsch, Verden, Oldenburg i Diepholz iznad državnog prosjeka.
U cijeloj zemlji najmanje novca raspolažu u Gelsenkirchenu, dok u četvrti Starnberg u blizini Münchena u prosjeku raspolažu s gotovo 33.000 eura.
Ovi podaci pokazuju da postoje značajne razlike u regionalnoj kupovnoj moći. Te razlike mogu utjecati na lokalno gospodarstvo i financijsku industriju. U područjima niske kupovne moći potražnja za određenim proizvodima i uslugama može biti niža, dok se u područjima veće kupovne moći može očekivati veći prosperitet i gospodarska aktivnost. Tvrtke i financijske institucije moraju uzeti u obzir te regionalne razlike kako bi prilagodile svoje tržišne strategije i zadovoljile potrebe potrošača u različitim regijama.
Izvorni članak pročitajte na www.butenunbinnen.de