Klimatska kriza prijeti njemačkoj industriji: troškovi energije i birokracija rastu!

Klimatska kriza prijeti njemačkoj industriji: troškovi energije i birokracija rastu!

Njemačka će se 19. srpnja 2025. suočiti s ključnim izazovima koji utječu na budućnost industrije. Rasprava se sve više fokusira na visoke troškove energije, birokraciju i zelenu transformaciju. Čini se da se ekonomske posljedice klimatskih promjena često zanemaruju, iako se klimatske promjene smatraju ozbiljnom prijetnjom konkurentnosti njemačkog gospodarstva Vrijeme je prijavljeno. Te posljedice ne samo da neizravno utječu na industriju, već i izravno potkopavaju temelje gospodarske aktivnosti.

Osobito su pogođeni složeni opskrbni lanci, koji su posljednjih godina predmet žustrih rasprava. Ekstremne vremenske nepogode već su prouzročile milijarde eura štete. Upečatljiv primjer je kriza niske vode u Rajni 2018., koja je prouzročila BASF-u dodatne troškove od 250 milijuna eura. Prijevozni kapacitet Rajne pao je do 80 posto, što je značajno utjecalo na logistiku.

Klimatske promjene i njihove posljedice

Uočena hitnost problema potkrijepljena je podacima. U ljeto 2022. preko 8000 ljudi u Njemačkoj umrlo je zbog ekstremnih vrućina, a vrućina je smanjila i produktivnost rada u industriji i građevinarstvu do 10 posto. Prema procjenama Saveznog ministarstva rada, to dovodi do oko tri milijuna izgubljenih radnih dana i ekonomskih troškova od oko sedam milijardi eura godišnje. Ovakav razvoj događaja signalizirao je da bi se bez preventivnih mjera državne financije mogle naći pod značajnim pritiskom.

Još jedna razorna katastrofa bila je poplava u dolini Ahr 2021. godine, koja je prouzročila štetu u vrijednosti od preko 33 milijarde eura, od čega je samo trećina bila osigurana. Ozbiljne implikacije vidljive su iu kontekstu poljoprivrednih prinosa. U sušnim godinama prinosi žitarica i kukuruza pali su i do 25 posto. Udruga njemačkih poljoprivrednika procjenjuje štetu za 2022. godinu na oko 3,6 milijardi eura.

Ekonomski izgledi pod pritiskom

Ali nije samo priroda ta koja pati, tvrtke također sve više sumnjaju u sigurnost infrastrukture i planiranja u Njemačkoj. Istraživanje Europske investicijske banke pokazuje da 64 posto tvrtki u EU trpi gubitke zbog klimatskih promjena. Prema istraživanju Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK), 40 posto njemačkih industrijskih poduzeća razmišlja o preseljenju u inozemstvo jer visoki troškovi energije postaju prijeteći.

Povjerenje u Njemačku kao lokaciju je sve manje - ne samo zbog cijena energije, već i zbog neadekvatne prilagodbe ekološkoj stvarnosti. Potrebna je hitna promjena smjera klimatske i industrijske politike. Raspravlja se o prijedlozima poput "klimatske solidarnosti" i ulaganja u infrastrukturu otpornu na klimu. Ideja da bi prevencija kroz zaštitu klime dugoročno mogla biti jeftinija od popravaka nakon katastrofa postaje sve važnija. Prema studijama, svaki euro potrošen na zaštitu klime mogao bi uštedjeti do sedam eura naknadnih troškova.

S obzirom na budući razvoj događaja, Njemačka je na raskrižju ekonomske politike: troškovi nedjelovanja moraju se odvagnuti s troškovima zaštite klime. Klimatske promjene se hiperbolično očituju u Njemačkoj kroz sve češće i intenzivnije vremenske ekstreme kao što su obilne kiše, poplave, oluje, suše i ekstremno visoke temperature, kao i Izdvajamo iz Federalnog ministarstva gospodarstva.

Dugoročno, ukupni troškovi klimatskih promjena mogli bi premašiti financijske troškove ekstremnih vremenskih događaja. Nužne mjere prilagodbe mogle bi pomoći u ublažavanju brutalnih utjecaja. Istraživačko izvješće Federalnog ministarstva gospodarstva ispitalo je u osam scenarija kako ulaganja u zaštitu klime i cijene CO2 utječu na ukupni gospodarski učinak. Cilj je postići sveobuhvatnu transformaciju energetskih i gospodarskih sektora, s investicijskim zahtjevima koji bi do 2035. mogli premašiti 80 milijardi eura godišnje.

Za uspjeh politike zaštite klime ključni su jasni politički signali o dekarbonizaciji kako bi se mobilizirala ulaganja i stvorila sigurnost planiranja.