Klimatske promjene uzrokovale milijarde gubitaka: Njemačka posebno pogođena!
Klimatske promjene uzrokuju golemu ekonomsku štetu u Njemačkoj: 180 milijardi eura od 1980. godine, uz sve veće gubitke zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.

Klimatske promjene uzrokovale milijarde gubitaka: Njemačka posebno pogođena!
Ekstremni vremenski i klimatski događaji prouzročili su veliku gospodarsku štetu u Europi posljednjih desetljeća. Prema nedavnoj analizi od strane Fokus objavljeno, Njemačka predvodi ljestvicu najpogođenijih zemalja. Od 1980. godine ekonomski gubici u EU zbog takvih događaja iznosili su oko 790 milijardi eura. Samo je Njemačka odgovorna za oko 180 milijardi eura te štete, dok Italija i Francuska gube preko 130 milijardi eura.
Glavni uzroci ove velike štete su poplave i toplinski valovi. Stručnjaci pretpostavljaju da će se intenzitet i učestalost klimatskih ekstrema u budućnosti povećati, što će imati ozbiljnije ekonomske posljedice za pogođene zemlje. Osobito su bogate zemlje bolje pripremljene za obnovu. U zemljama kao što su Španjolska i Francuska, upravljanje potraživanjima se poboljšava putem javno-privatnih sustava osiguranja, iako mnoge zemlje EU-a i dalje imaju značajne nedostatke u osiguranju. Samo Danska i Norveška mogu pokriti više od polovice štete.
Posljedice katastrofalne poplave 2021
Poplava u dolini Ahr u srpnju 2021., koja je privatna kućanstva koštala oko 14 milijardi eura, ilustrira izazove s kojima se Njemačka suočava. Ova tragedija odnijela je 135 života i pogodila približno 18.000 stanovnika. Tijekom ove elementarne nepogode uočeno je da je samo nekoliko pogođenih bilo osigurano od elementarnih nepogoda. Ukupno gledano, ukupna šteta od teških vremenskih nepogoda u pokrajinama Rheinland-Palatinate i North Rhine-Westfalen procjenjuje se na 40 milijardi eura.
Sve veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja u Njemačkoj i drugdje izravna je posljedica klimatskih promjena, navodi se u analizi WWF pokazuje. Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz kolovoza 2021. detaljno se bavi fizičkom osnovom klimatskih promjena. Sukladno tome, površinska temperatura Zemlje i koncentracija stakleničkih plinova nezaustavljivo rastu.
Globalno zagrijavanje i njegovi učinci
Porast ekstremnih vremenskih događaja kao što su obilne kiše i ekstremne vrućine usko je povezan s globalnim zagrijavanjem. Obalne poplave koje su se događale svakih 100 godina mogle bi u budućnosti postati godišnji događaj, prema prognozama. U zapadnoj Europi klimatske promjene povećale su vjerojatnost obilnih padalina za 1,2 do 9 puta, što potvrđuje i katastrofalna poplava u Njemačkoj koja je odnijela više od 180 života.
Studija World Weather Attribution Initiative pokazuje da ljudske aktivnosti, poput zaptivanja tla i ravnanja rijeka, dodatno povećavaju rizike od poplava. Stoga je potrebno ograničiti globalno zatopljenje na maksimalno 1,5 stupnjeva Celzijusa. Preporuke za novu saveznu vladu usmjerene su na zaštitu klime i okoliša, širenje obnovljivih izvora energije i brže odmicanje od fosilnih energija.
Ekološka rješenja, poput oporavka prirodnih poplavnih područja i renaturacije vodenih tijela, mogla bi dati odlučujući doprinos poboljšanju zaštite od poplava i povećanju otpornosti na buduće ekstremne vremenske prilike.