Potrošnja ugljena na rekordnim razinama: IEA predviđa preokret trenda od 2023
Prema izvješću www.tagesschau.de, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će potrošnja ugljena u 2023. godini biti najveća u povijesti. Ovo povećanje uglavnom je posljedica sve veće potražnje na tržištima u razvoju. Međutim, stručnjaci IEA-e pretpostavljaju da je vrhunac dosegnut i da će se potrošnja ugljena u bliskoj budućnosti smanjiti. Globalno, 2023. godine potrošeno je više ugljena nego ikad prije, a ukupna potrošnja dosegla je 8,5 milijardi tona, što je povećanje od 1,4 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ovaj vrhunac prvenstveno je posljedica potražnje na tržištima u razvoju. IEA...

Potrošnja ugljena na rekordnim razinama: IEA predviđa preokret trenda od 2023
Prema izvješću od www.tagesschau.de,
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će potrošnja ugljena biti na najvišoj razini u povijesti 2023. Ovo povećanje uglavnom je posljedica sve veće potražnje na tržištima u razvoju. Međutim, stručnjaci IEA-e pretpostavljaju da je vrhunac dosegnut i da će se potrošnja ugljena u bliskoj budućnosti smanjiti.
Globalno, 2023. godine potrošeno je više ugljena nego ikad prije, a ukupna potrošnja dosegla je 8,5 milijardi tona, što je povećanje od 1,4 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ovaj vrhunac prvenstveno je posljedica potražnje na tržištima u razvoju.
IEA sada prvi put predviđa pad potrošnje ugljena. Do 2026. očekuje se pad od 2,3 posto u odnosu na 2023., što je prvenstveno posljedica sve većeg širenja obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca. Ova prognoza je potaknuta strukturnim promjenama i prijelazom na tehnologije čiste energije.
Europa i SAD već bilježe značajan pad potrošnje ugljena, potaknut slabijom industrijskom aktivnošću i povećanom upotrebom obnovljive energije. Međutim, u drugim regijama poput Kine, Indije i jugoistočne Azije potrošnja ugljena nastavlja rasti, potaknuta proizvodnjom električne energije i proizvodnjom sirovina kao što je nikal za baterije električnih automobila.
Iako IEA predviđa pad potrošnje ugljena, još uvijek očekuje da će potrošnja premašiti osam milijardi tona godišnje do uključivo 2026. To je znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma o klimi, što znači da bi potrošnja ugljena morala pasti brže kako bi se ispunili dogovoreni klimatski ciljevi.
Ova kretanja pokazuju da se globalno tržište fosilnih goriva mijenja i da se odvija prijelaz na tehnologije čiste energije. Ova će promjena imati i gospodarske i političke učinke na financijski sektor, jer će se ulaganja i poslovni modeli morati prilagoditi promjenjivim tržišnim uvjetima. Važno je da financijski stručnjaci pomno prate ta kretanja i razvijaju strategije za budućnost.
Izvorni članak pročitajte na www.tagesschau.de