Slaba potrošnja i pad inflacije opterećuju maloprodaju - financijski stručnjaci upozoravaju na daljnju stagnaciju
Prema izvješću taz.de, maloprodajni sektor lani je zabilježio pad prodaje, dok je inflacija pala na 2,9 posto. Posebno je pogođena trgovina hranom, pri čemu je prodaja pala za 6,0 posto nakon odbitka inflacije. Smanjena je i prodaja u područjima kućanskih aparata, namještaja te prodaje putem interneta i pošte. Unatoč nominalnom porastu od 2,3 posto, promet u maloprodaji je zbog visoke inflacije zapravo bio manji nego prethodne godine. Slabost potrošnje ističe i direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) Sebastian Dullien. Objašnjava da je kupovna moć ljudi u posljednje vrijeme porasla...

Slaba potrošnja i pad inflacije opterećuju maloprodaju - financijski stručnjaci upozoravaju na daljnju stagnaciju
Prema izvješću od taz.de, maloprodaja bilježi pad prodaje u posljednjih godinu dana, dok je inflacija pala na 2,9 posto. Posebno je pogođena trgovina hranom, pri čemu je prodaja pala za 6,0 posto nakon odbitka inflacije. Smanjena je i prodaja u područjima kućanskih aparata, namještaja te prodaje putem interneta i pošte. Unatoč nominalnom porastu od 2,3 posto, promet u maloprodaji je zbog visoke inflacije zapravo bio manji nego prethodne godine.
Slabost potrošnje ističe i direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) Sebastian Dullien. Objašnjava da je kupovna moć ljudi posljednjih godina smanjena zbog poskupljenja energenata i hrane, a neizvjesnost ljudi porasla je zbog reakcija savezne vlade na presudu Saveznog ustavnog suda. Ipak, postoji tračak nade budući da se očekuje daljnji pad inflacije tijekom godine i da će povećanja plaća postati zamjetnija. Stopa inflacije u siječnju je iznosila 2,9 posto, a očekuje se da će za cijelu 2024. biti 2,5 posto.
Kao financijski stručnjak, važno je prepoznati da trajno visoka inflacija i prigušena potrošnja mogu dovesti do stagnacije gospodarstva. Pad maloprodaje jasan je znak da je kupovna moć potrošača ugrožena i da to može imati negativan učinak na gospodarstvo. Osim toga, neizvjesnost potrošača također može dovesti do usporavanja investicijske aktivnosti, što dodatno utječe na ukupnu ekonomsku uspješnost. Važno je da vlade i središnje banke poduzmu mjere za kontrolu inflacije i jačanje povjerenja potrošača kako bi podržali održivi gospodarski oporavak.
Pročitajte izvorni članak na taz.de