Krizne politike i kamatne stope povećavaju brdo duga - što utječe na financijsku situaciju.

Krizne politike i kamatne stope povećavaju brdo duga - što utječe na financijsku situaciju.

Prema izvješću od www.n-tv.de,

Vlada milijardama financira visoke cijene energije i prelazak na javni prijevoz, što dovodi do povećanja državnog duga. Istodobno rastu kamate pa krediti poskupljuju. To je dovelo do deficita od 91,5 milijardi eura u prva tri kvartala godine.

Rastući troškovi kamata, skupa energetska pomoć i troškovi karte za Njemačku uzrokovali su značajan porast duga njemačke države. Prihodi su porasli 6,1 posto na 1337,8 milijardi eura, dok su rashodi porasli 7,7 posto na 1429,3 milijarde eura. Posebno značajan utjecaj imale su energetske potpore poput kočnice cijena struje i plina za privatna kućanstva i poduzeća. Savezna vlada, općine i društvene udruge, kao i socijalno osiguranje bili su u minusu.

Kamatni izdaci federalne vlade porasli su gotovo tri puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine na 39,4 milijarde eura. To je, među ostalim, posljedica činjenice da je Europska središnja banka (ECB) podigla ključnu kamatnu stopu na 4,5 posto. To također poskupljuje financiranje javnog sektora. Kamatno opterećenje država i općina također je značajno poraslo.

Drugi razlog deficita je što su sada u izračun uključene obveze prijevoznika u lokalnom javnom prijevozu (ÖPNV). To je zbog financiranja Deutschlandticketa.

Unatoč većem deficitu, u Institutu za makroekonomiju i istraživanje poslovnog ciklusa (IMK) to ne vide kao gospodarski problem. Očekuje se da će deficit opće države u 2023. godini biti znatno ispod dva posto bruto domaćeg proizvoda, a time i ispod 2,5 posto zabilježenih 2022. godine.

Sve u svemu, ove brojke pokazuju da kriza i s njom povezana državna potrošnja imaju značajan utjecaj na državni dug i troškove financiranja. To se posebno može primijetiti u pozadini blage recesije u njemačkom gospodarstvu.