Kuba u krizi: gospodarstvo se smanjuje, inflacija raste - prazne police supermarketa i prevladavaju nestašice.
Prema izvješću www.morgenpost.de, Kuba je u sve većoj gospodarskoj i socijalnoj krizi. Prazne police supermarketa, jeftine cijene benzina i struje te smanjenje poljoprivredne proizvodnje ostavili su kubansko stanovništvo u situaciji siromaštva i očaja. Službene procjene pokazale su kontrakciju kubanskog gospodarstva od dva posto u 2023., popraćenu inflacijom od 30 posto. Početkom 2024. smanjene su i velike državne potpore, što je dodatno otežalo situaciju za stanovništvo. Ova situacija nije samo rezultat vanjskih čimbenika poput pooštravanja američkog embarga i utjecaja pandemije, već i domaćih...

Kuba u krizi: gospodarstvo se smanjuje, inflacija raste - prazne police supermarketa i prevladavaju nestašice.
Prema izvješću www.morgenpost.de, Kuba je u sve većoj gospodarskoj i socijalnoj krizi. Prazne police supermarketa, jeftine cijene benzina i struje te smanjenje poljoprivredne proizvodnje ostavili su kubansko stanovništvo u situaciji siromaštva i očaja. Službene procjene pokazale su kontrakciju kubanskog gospodarstva od dva posto u 2023., popraćenu inflacijom od 30 posto. Početkom 2024. smanjene su i velike državne potpore, što je dodatno otežalo situaciju za stanovništvo.
Ova situacija nije samo rezultat vanjskih čimbenika poput pooštravanja američkog embarga i utjecaja pandemije, već i grešaka same vlade. Postupno urušavanje otočnog gospodarstva uzrokovano je i prianjanjem na zastarjeli model komandne ekonomije i državni monopol nad industrijama i tržištima.
Drastično poskupljenje benzina, električne energije i tekućeg plina te smanjenje izdvajanja države na “Libreta” karticu dodatno će pogoršati položaj stanovništva. To bi moglo dovesti do povećanog iseljavanja i društvenih nemira. Kubanski ekonomist Pavel Vidal naglašava da je nedostatak političke volje da se uvedu potrebne promjene glavni uzrok tekuće krize.
Očekuje se da će ova kriza koja je u tijeku također imati negativan utjecaj na financijsku industriju i tržište na Kubi. Očekuje se daljnje pogoršanje, posebice u pogledu investicija, bruto domaćeg proizvoda i stope nezaposlenosti. Gospodarski oporavak Kube bit će težak bez temeljitih strukturnih reformi i otvaranja privatnom sektoru.
Ne može se zanemariti ni utjecaj krize na Kubi na cijelu regiju i međunarodno gospodarstvo. Rastuća migracija i društveni nemiri mogli bi imati destabilizirajući učinak u drugim zemljama Latinske Amerike. Očekuje se da će međunarodna zajednica pojačano mobilizirati svoju pomoć i podršku kubanskom narodu kako bi ublažila humanitarnu krizu.
Izvorni članak pročitajte na www.morgenpost.de