Očekivano trajanje života u Švicarskoj: izazovi i mogućnosti za mirovinski sustav

Očekivano trajanje života u Švicarskoj: izazovi i mogućnosti za mirovinski sustav

Prema izvješću s www.nzz.ch,

Očekivano trajanje života u Švicarskoj više se nego udvostručilo u posljednjih 150 godina i očekuje se da će nastaviti rasti. To je pozitivan razvoj događaja, ali dovodi do potrebe za prilagodbama mirovinskih sustava. Posljedice ovog povećanja mogle bi biti značajne za financijsku industriju i tržište. Uobičajena dob za odlazak u mirovinu ne povećava se u skladu s produženjem očekivanog životnog vijeka, što bi moglo dovesti do financijskih uskih grla u starosnom i obiteljskom osiguranju (AHV).

Podaci saveznih statističara pokazuju da se očekivani životni vijek u dobi za umirovljenje znatno povećao i da žene i muškarci u dobi od 65 godina mogu živjeti u prosjeku 23 godine duže. To predstavlja povećanje od gotovo 70 posto od uvođenja AHV-a 1948. To predstavlja velike izazove za mirovinske sustave, posebno u smislu financiranja i preraspodjele sredstava od mlađih prema starijim osobama.

Međunarodna istraživanja sugeriraju da postoji “prirodni” maksimalni ljudski životni vijek, koji iznosi 120 do 150 godina. To bi moglo imati financijski učinak na mirovinske sustave kako ljudi stare.

Nadalje, za očekivati ​​je daljnji napredak medicine, posebice u dijagnostici i liječenju raka te u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ta bi kretanja mogla dovesti do toga da ljudi u prosjeku žive još dulje, čime bi se dodatno povećalo financijsko opterećenje mirovinskih sustava.

Iako se također raspravlja o suprotnim čimbenicima utjecaja kao što su sve veći zdravstveni rizici od pandemija i klimatskih promjena, mnogi promatrači i dalje očekuju daljnji produžetak životnog vijeka. To bi moglo dovesti do daljnjeg povećanja mirovinske potrošnje ako se ne izvrše odgovarajuće prilagodbe mirovinskih sustava.

Općenito, očekuje se da će ljudi u Švicarskoj nastaviti stariti, što bi moglo imati značajan utjecaj na financijsku industriju i tržište. Stoga su prilagodbe mirovinskih sustava i financijsko planiranje usmjereno prema budućnosti ključni za osiguranje financijske stabilnosti.