Merz želi ukinuti godišnje odmore: gospodarstvo ili dobrobit radnika?
Rasprava o ukidanju državnih praznika u Njemačkoj: Merzov pristup poslu i ekonomske analize pokreću raspravu.

Merz želi ukinuti godišnje odmore: gospodarstvo ili dobrobit radnika?
Trenutno se u Njemačkoj vodi intenzivna rasprava o kulturi rada, posebice nakon izjava Friedricha Merza, saveznog predsjednika CDU-a. Merz je propagirao da Nijemci ne rade dovoljno, što je negativno za ekonomiju. Ova tvrdnja nailazi na skepticizam jer mnogi naglašavaju potrebu za odmorima i razdobljima oporavka. Unutar CDU-a već su pokrenuti prvi razgovori o mogućim reformama organizacije radnog vremena, uključujući fleksibilizaciju maksimalnog radnog vremena i manje primamljivost beneficija građana kako bi se povećala volja za rad. Poslovni lobi zalaže se i za ukidanje praznika kako bi se povećala produktivnost, iako Merz kao šef stranke tu ideju izravno ne podržava. dnevnoj perspektivi izvještava da je ova rasprava također oblikovana širim društvenim kontekstom.
Anketa na temu ukidanja praznika mobilizirala je i pristaše i protivnike. Mnogi pristaše tvrde da bi ukidanje praznika moglo potaknuti gospodarstvo. Ukazuju na izračune Njemačkog ekonomskog instituta (IW) prema kojima bi dodatni radni dan mogao povećati bruto domaći proizvod (BDP) u Njemačkoj za 5 do 8,6 milijardi eura. Nasuprot tome, sindikati poput Verdija upozoravaju na negativne posljedice za oporavak zaposlenika i traže više slobodnih dana u kolektivnim pregovorima. Rasprava o blagdanima odvija se u složenom demografskom kontekstu jer generacija baby boomera odlazi u mirovinu, a to utječe na tržište rada. Njemačka ekonomija ističe da je Danska prošle godine ukinula državni praznik i da je imala koristi od ove mjere, uključujući povećanje plaća.
Ekonomski učinci i izazovi
Promjena na manje državnih praznika mogla bi imati različite učinke u njemačkoj građevinskoj industriji, ovisno o tome pada li praznik ljeti ili zimi. Odmor čini oko 0,4 posto radnog vremena, a učinak otkazivanja mogao bi varirati između 0,2 posto gospodarske proizvodnje, ovisno o sektoru. Osim toga, provedba takve mjere smatra se kompliciranom. Njemačke federalne strukture zahtijevaju različite odluke u svakoj saveznoj državi, što otežava otkazivanje državnog praznika.
Stručnjaci poput Christopha Schrödera iz IW-a naglašavaju potrebu za promjenom paradigme u organizaciji radnog vremena: „Moramo raditi više, a ne manje“, posebno s obzirom na demografske izazove s kojima se Njemačka suočava. U ovoj raspravi u bliskoj su napetosti ekonomski zahtjevi i kvaliteta života zaposlenika.