Migranti i njemačko gospodarstvo: deficit od 5,8 trilijuna eura zbog masovne migracije - studija
Prema izvješću weltwoche.ch, masovna migracija u Njemačkoj mogla bi uzrokovati ukupni gospodarski deficit od 5,8 trilijuna eura. U nedavnoj studiji do tog je zaključka došao poznati ekonomist Bernd Raffelhüschen sa Sveučilišta u Freiburgu. Prema svojoj analizi, Raffelhüschen opovrgava raširenu pretpostavku da je imigracija slamka spasa za njemačke fondove mirovinskog i socijalnog osiguranja. Navodi da u njemačkom društvu postoji “jaz održivosti” koji nastaje između uplaćenih i budućih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje. Prema izračunima Raffelhüschena, taj bi jaz narastao na 19,2 trilijuna eura kada bi Njemačka prihvatila 300.000 migranata godišnje. Bez daljnjeg useljavanja bilo bi 13,4 bilijuna...

Migranti i njemačko gospodarstvo: deficit od 5,8 trilijuna eura zbog masovne migracije - studija
Prema izvješću od weltwoche.ch, masovna migracija u Njemačkoj mogla bi uzrokovati ukupni gospodarski deficit od 5,8 trilijuna eura. U nedavnoj studiji do tog je zaključka došao poznati ekonomist Bernd Raffelhüschen sa Sveučilišta u Freiburgu. Prema svojoj analizi, Raffelhüschen opovrgava raširenu pretpostavku da je imigracija slamka spasa za njemačke fondove mirovinskog i socijalnog osiguranja. Navodi da u njemačkom društvu postoji “jaz održivosti” koji nastaje između uplaćenih i budućih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje.
Prema izračunima Raffelhüschena, taj bi jaz narastao na 19,2 trilijuna eura kada bi Njemačka prihvatila 300.000 migranata godišnje. Bez daljnjeg useljavanja to bi iznosilo 13,4 trilijuna eura. Ekonomski stručnjak kaže da migrantima u prosjeku treba šest godina da se integriraju u njemačko tržište rada. Tijekom tog vremena oni jedva doprinose društvenom sustavu. Čak i nakon ove faze integracije, njihova financijska ulaganja ostala bi iza onih lokalnog stanovništva zbog nižih kvalifikacija i rezultirajućeg nižeg dohotka.
Prema nalazima Raffelhüschena, masovna migracija mogla bi imati dugoročne učinke na njemačko tržište rada i društveni sustav. Integracija migranata na tržište rada traje u prosjeku šest godina, tijekom kojih oni daju samo ograničen doprinos društvenom sustavu. Čak i nakon ove faze, njihovi su prihodi često ispod prihoda lokalnog stanovništva, što može dovesti do dugoročnog financijskog opterećenja društvenog sustava. Ova otkrića mogla bi navesti investitore i tvrtke da preispitaju svoje dugoročno planiranje i ulaganja u Njemačkoj, što bi moglo imati utjecaja na financijsko tržište. No, ostaje za vidjeti kako će političari reagirati na ove nalaze i hoće li poduzeti mjere za ublažavanje potencijalnih negativnih učinaka masovnih migracija na njemačko gospodarstvo.
Pročitajte izvorni članak na weltwoche.ch