Migracije kao gospodarski motor: Pozitivni učinci pobijaju strahove!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte kako migracija pozitivno utječe na gospodarstva Europe i SAD-a, prema novoj studiji KEFIM-a.

Erfahren Sie, wie Migration die Wirtschaft in Europa und den USA positiv beeinflusst, laut einer neuen Studie des KEFIM.
Saznajte kako migracija pozitivno utječe na gospodarstva Europe i SAD-a, prema novoj studiji KEFIM-a.

Migracije kao gospodarski motor: Pozitivni učinci pobijaju strahove!

Centar za liberalne studije objavio je dokument o politici u kojem se ispituje utjecaj migracija na europsko i američko gospodarstvo i društvo. Prema studiji KEFIM-a, ukupni utjecaj migracija na gospodarstvo u Europi i SAD-u neutralan je do pozitivan. Ovi rezultati dovode u pitanje mnoge uobičajene stereotipe koji migraciju često povezuju s povećanjem kriminala ili opterećenjem gospodarstva. Umjesto toga, migranti pomažu popuniti nedostatak radne snage, povećati produktivnost i imaju sveukupni pozitivan učinak na javne financije.

Dokument o politici naglašava da će se kratkoročni troškovi integracije srednjoročno nadoknaditi većim poreznim prihodima i poboljšanim zapošljavanjem. Većina empirijskih studija ne pokazuje povezanost između migracije i porasta kriminala. Zapravo, zajednice s većim brojem imigranata često imaju niže stope nasilnih zločina. Podaci pokazuju da je manja vjerojatnost da će ilegalni migranti u Sjedinjenim Državama biti zatvoreni nego domoroci s usporedivim socioekonomskim karakteristikama.

Demografski izazovi i preporuke

Drugi ključni nalaz studije, koji je važan u kontekstu demografskih kretanja u Europi, je prognoza da bi se bez migracije europska radna snaga mogla smanjiti za do 29% do 2060. To bi rezultiralo gubitkom proizvodnje do 47 trilijuna dolara. Kako bi se odgovorilo na te izazove, autori rada preporučuju jačanje legalnih i organiziranih migracija kao i poboljšane politike integracije.

Oglasio se i Dimitris Kairidis iz Nove demokracije koji je istaknuo kako je regrutiranje legalnih migranata ključno za prosperitet Grčke. U političkoj raspravi također se ističe da ekstremna desnica često iskorištava migracije, dok statistički podaci jasno pokazuju da su migracije nužnost.

Ekonomski učinci imigracije

Ekonomski učinak imigracije je kontroverzna tema. Dok se kritičari boje da će migranti oduzeti radna mjesta i smanjiti plaće, pristaše tvrde da je imigracija ključna za društvene sustave u društvima koja stare. U zemljama OECD-a udio stanovništva rođenog u inozemstvu porastao je sa 7% u 1990. na preko 12% u 2019. U Njemačkoj i SAD-u, primjerice, oko 15% stanovništva sada je rođeno u inozemstvu. U zemljama kao što su Australija i Švicarska taj udio je gotovo 30%.

Mjerenje ekonomskog učinka je izazovno jer se moraju procijeniti protučinjenični ishodi. Prema ekonomskim modelima, imigracija može imati kako negativne kratkoročne učinke, poput pada plaća i porasta nezaposlenosti, tako i dugoročne pozitivne učinke na gospodarski rast. Učinak uvelike ovisi o kvalifikacijama migranata. Visokokvalificirani imigranti mogu značajno doprinijeti produktivnosti i inovacijama, dok niskokvalificirani imigranti mogu izvršiti pritisak na smanjenje plaća lokalnih niskokvalificiranih radnika.

Migracijska bilanca i integracija u Njemačkoj

Godine 2024. u Njemačkoj je živjelo gotovo devet milijuna useljenika, o čemu svjedoči pozitivna migracijska bilanca od oko 430.000 ljudi. Glavne zemlje podrijetla su različite, a Ukrajina se posebno ističe zbog rata. U posljednje dvije godine više od milijun ratnih izbjeglica iz Ukrajine potražilo je zaštitu u Njemačkoj. Unatoč ovim izazovima, još uvijek se vodi rasprava o integraciji migranata.

Kako bi se promicala integracija, u 2023. godini zabilježeno je oko 360.000 novih polaznika integracijskih tečajeva. Novi zakon o naturalizaciji, koji je na snazi ​​od 27. lipnja 2024., smanjio je minimalno razdoblje boravka za dobivanje njemačkog državljanstva na tri do pet godina. Godine 2024. oko 300.000 ljudi dobilo je njemačko državljanstvo, što je najveća brojka u ovom tisućljeću.

Stopa rizika od siromaštva za osobe migrantskog podrijetla iznosi 30 posto, u usporedbi s 13 posto za osobe bez migrantskog podrijetla. Međutim, integracija ostaje izazov: razina obrazovanja i radni status važni su pokazatelji, a udio nezaposlenih veći je među osobama migrantskog podrijetla.