Ušteda milijardi smanjenjem subvencija za održivi gospodarski rast.
Prema izvješću s www.infosperber.ch, otkako je njemački savezni sud zaustavio vladino varanje duga, koalicija na semaforu grize zube kako začepiti rupu od 60 milijardi. To ne mora ići nauštrb restrukturiranja Deutsche Bahna ili digitalizacije ili socijalnih davanja. Dovoljno bi bilo ukinuti sve subvencije za djelatnosti koje štete klimi i okolišu. Porezne olakšice ili porezne povlastice su subvencije pod drugim imenom. Njihovo ukidanje donijelo bi uštede od oko 65 milijardi eura. Smanjenje subvencija moralo bi biti dosljedno, ali postupno. Tih 65 milijardi dakle nije se moglo spasiti jednim potezom, ali barem srednjoročno. Potencijal uštede...

Ušteda milijardi smanjenjem subvencija za održivi gospodarski rast.
Prema izvješću od www.infosperber.ch,
Otkako je njemački Savezni sud zaustavio vladino varanje duga, semaforska koalicija pokušava smisliti kako zatvoriti rupu od 60 milijardi dolara. To ne mora ići nauštrb restrukturiranja Deutsche Bahna ili digitalizacije ili socijalnih davanja. Dovoljno bi bilo ukinuti sve subvencije za djelatnosti koje štete klimi i okolišu. Porezne olakšice ili porezne povlastice su subvencije pod drugim imenom. Njihovo ukidanje donijelo bi uštede od oko 65 milijardi eura. Smanjenje subvencija moralo bi biti dosljedno, ali postupno. Tih 65 milijardi dakle nije se moglo spasiti jednim potezom, ali barem srednjoročno.
Potencijal uštede od 65 milijardi eura, prema prijedlogu Savezne agencije za okoliš i Foruma ekološko-socijalnog tržišnog gospodarstva, imao bi značajan utjecaj na tržište i financijski sektor. Ukidanjem subvencija za klimatske i ekološki štetne djelatnosti kao što su zračni i automobilski promet, poljoprivreda ili građevinarstvo mogle bi se dogoditi drastične promjene u financijskom sektoru. To bi moglo dovesti do zaokreta u ulaganjima prema obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama, što bi imalo pozitivan učinak na održivost i zaštitu okoliša.
Klimatski štetne subvencije i porezne olakšice uključuju posebice 25,4 milijarde eura u opskrbi i korištenju energije, 30,8 milijardi eura u prometu, 3,0 milijarde u građevinarstvu i stanovanju te 6,2 milijarde u poljoprivredi i ribarstvu.
Te bi uštede mogle imati pozitivne socijalne učinke korištenjem oslobođenih sredstava za posebne programe potpore ili za općenito rasterećenje kućanstava s niskim primanjima. Takvim financiranjem mogle bi se pojačati mjere zaštite okoliša i izbjeći socijalne nevolje.
U zaključku Federalne agencije za okoliš ističe se da se smanjenje subvencija štetnih za okoliš može povezati s pozitivnim distribucijskim učincima. Postoji mogućnost kombiniranja zaštite okoliša i klime s društvenom pravdom.
Prijedlog Antona Gunzingera u Švicarskoj da se zagovara stvarna cijena za fosilne i nuklearne izvore energije također bi doveo do drastičnih promjena na tržištu energije. Porezno neutralna naknada za CO2 mogla bi obnovljive izvore energije učiniti konkurentnima i omogućiti da solarna energija bude profitabilna bez subvencija.
Kontroverzna rasprava mogla bi potaknuti i uvođenje mikroporeza na sve tokove elektroničkog novca kako bi se porezni teret prebacio s realne na financijsku ekonomiju i postigli društveni učinci.
Sve u svemu, rasprava o ukidanju subvencija za klimu i okoliš štetne aktivnosti pokazuje da financijske mjere mogu imati snažan utjecaj na gospodarstvo i društvo. Financijski sektor će se možda morati pripremiti za temeljne promjene ako se takva politika provede.
Izvorni članak pročitajte na www.infosperber.ch