Milijardne štete uzrokovane prirodnim katastrofama: južna Njemačka teško pogođena!

Milijardne štete uzrokovane prirodnim katastrofama: južna Njemačka teško pogođena!

Godine 2024. Njemačka je ponovno pretrpjela golemu štetu od prirodnih katastrofa, koja se u bilanci osiguranja procjenjuje na 5,7 milijardi eura. To otprilike odgovara razini štete u prethodnoj 2023. godini, koja je također iznosila 5,6 milijardi eura. Više od polovice štete dogodilo se u Bavarskoj i Baden-Württembergu, gdje su zabilježene posebno teške poplave. Prema procjenama, od više od četiri milijarde eura štete od poplava u pogođenim saveznim državama osigurano je samo oko polovice, što naglašava ranjivost infrastrukture.

Štete uzrokovane obilnim kišama i poplavama iznose ukupno 2,6 milijardi eura, što je oko milijardu eura iznad višegodišnjeg prosjeka. Za razliku od šteta od poplava, naknade od osiguranja od nevremena i tuče bile su znatno manje. U osiguranju motornih vozila naknade zbog prirodnih katastrofa iznose oko 1,3 milijarde eura, što odgovara povijesnom prosjeku.

Regionalna distribucija štete

Što se regionalne raspodjele štete tiče, na vrhu je Baden-Württemberg s 1,601 milijardom eura i Bavarska s 1,600 milijardi eura. Slijedi Sjeverna Rajna-Vestfalija sa 613 milijuna eura osiguranih šteta, zatim Donja Saska s 313 milijuna eura i Hesse s 252 milijuna eura. Posebno su uočljivi niski iznosi štete iz Bremena (17 milijuna eura), kao i iz gradova država Berlina (39 milijuna eura) i Hamburga (67 milijuna eura). Mecklenburg-Zapadno Pomorje prijavilo je drugu najmanju štetu od 34 milijuna eura.

Ukupna šteta od 5,7 milijardi eura visoka je u dugoročnoj usporedbi. Jörg Asmussen, generalni direktor GDV-a, naglašava hitnost sveobuhvatnog cjelokupnog koncepta prirodnih opasnosti kako bi se bolje prilagodili klimatskim promjenama. Također naglašava potrebu za hrabrim djelovanjem u borbi protiv klimatskih promjena.

Pogled u budućnost

Prognoze su alarmantne: do 2050. godine razmjeri štete uzrokovane posljedicama klimatskih promjena mogli bi se barem udvostručiti. Ekstremne vremenske prilike kao što su obilne kiše, poplave, oluje i požari uzrokovat će sve veću štetu. To zahtijeva ne samo društvenu pripremu, već i intenzivne napore Njemačke da postigne pariške klimatske ciljeve.

Ministrica pravosuđa Stefanie Hubig najavila je i obvezno osiguranje stambenih zgrada koje će stupiti na snagu u aktualnom zakonodavnom razdoblju. Ovaj bi potez mogao pomoći u smanjenju financijskog tereta budućih prirodnih katastrofa.

Kao što pokazuje godišnje izvješće GDV-a o prirodnim opasnostima, osjetljivost infrastrukture, zgrada i gradova na vodu ključno je pitanje koje se mora hitno riješiti u narednom razdoblju. Sveobuhvatna zbirka podataka u izvješću sadrži oko 70 tablica koje dokumentiraju razmjere štete uzrokovane prirodnim katastrofama i daju važan ulaz za istraživanje klime. Izvješća se mogu preuzeti na GDV web stranica dostupan.

Za osiguravatelje to znači da se moraju nastaviti prilagođavati posljedicama klimatskih promjena i prilagođavati svoje strategije. Stoga su održivost i mjere opreza u fokusu kako bi se u budućnosti bolje upravljalo financijskim rizicima. Nagli porast poplava nije samo nacionalni problem, već znak da klimatske promjene također imaju primjetan učinak u Njemačkoj.

Ukratko, procjena prirodnih opasnosti za 2024. poziv je na buđenje za sve dionike da se aktivno pozabave izazovima klimatskih promjena. The Glasnik Crne šume pokazalo je da su proaktivne mjere ključne za zaštitu društva od sve većih rizika.