Minimalna plaća od 15 eura: opasnost za gospodarstvo ili spas za sve?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Rasprava o minimalnoj plaći od 15 eura pogađa tvrtke i zaposlenike. Stručnjaci upozoravaju na ekonomske posljedice.

Die Debatte um den Mindestlohn von 15 Euro betrifft Unternehmen und Arbeitnehmer. Experten warnen vor wirtschaftlichen Folgen.
Rasprava o minimalnoj plaći od 15 eura pogađa tvrtke i zaposlenike. Stručnjaci upozoravaju na ekonomske posljedice.

Minimalna plaća od 15 eura: opasnost za gospodarstvo ili spas za sve?

Rasprava o zakonskoj minimalnoj plaći u Njemačkoj dobila je nove dimenzije. SPD planira nametnuti minimalnu plaću od 15 eura, stavljajući tvrtke na oprez. Strahuju od negativnih učinaka na gospodarstvo i rasta troškova života. Postojeća minimalna plaća trenutno iznosi 12,41 euro po satu, a već postoje prijedlozi da se poveća na 14 eura. Studije pokazuju da bi takvo povećanje moglo imati duboke posljedice za gospodarstvo i tržišta rada. Studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pokazuje da 19% poduzeća očekuje pad zaposlenosti ako minimalna plaća poraste na 14 eura.

Ostaje kontroverzno pitanje može li se gospodarstvo nositi s povećanjem na 15 eura. Prema istraživanju Plusminusa, sadašnja se minimalna plaća smatra preniskom, no postoje znatne sumnje u opravdanost daljnjeg povećanja. Mala i srednja poduzeća u Istočnoj Njemačkoj posebno se suočavaju s gospodarskim izazovima, jer bi više od 50% poduzeća bilo izravno pogođeno povećanjem. U ovoj regiji 25% poduzeća očekuje ozbiljne posljedice, što se odnosi samo na 18% slučajeva u Zapadnoj Njemačkoj.

Političke rasprave i različite pozicije

Politička rasprava unutar semafor koalicije (SPD, Zeleni, FDP) je podijeljena. Dok SPD i Zeleni podupiru povećanje minimalne plaće, FDP je oprezan i najprije želi pričekati odluku komisije za minimalnu plaću. Očekuje se da će ovo povjerenstvo do sredine 2025. izraditi prijedlog minimalne plaće iz 2026. godine. Sindikati se snažno zalažu za povećanje kako bi se ojačala kupovna moć i borilo protiv siromaštva.

Gospodarske udruge pak upozoravaju na moguće narušavanje konkurentnosti i moguće otpuštanje radnih mjesta. Zahtjevi za radnim mjestima također se sve više stavljaju u fokus direktivom EU-a, koja minimalne plaće postavlja na najmanje 60% srednjeg dohotka. Osim toga, carina osigurava da su kontrole intenzivirane kako bi se osigurala usklađenost sa zakonima o minimalnim plaćama.

U Istočnoj Njemačkoj 58% poduzeća zapošljava ljude koji zarađuju manje od 14,41 eura; u Zapadnoj Njemačkoj također iznosi 58%. Ovo naglašava neizvjesnu situaciju mnogih zaposlenika i napetost između ekonomske nužnosti i društvene odgovornosti. Rasprava o minimalnoj plaći stoga ostaje kontroverzna i ostat će naša tema u političkoj areni iu poslovnim krugovima. HR InfoRadio i Menadžer list detaljno izvijestiti o razvoju događaja i njegovim posljedicama.