Cijene nafte eksplodiraju: Iran prijeti blokiranjem Hormuškog tjesnaca!

Cijene nafte eksplodiraju: Iran prijeti blokiranjem Hormuškog tjesnaca!

15. lipnja 2025. Amy Walker izvijestila je da su cijene nafte naglo porasle nakon izraelskog napada na Iran. U tom kontekstu stručnjaci upozoravaju na mogućnost blokade strateški važnog Hormuškog tjesnaca koji je središnji za globalnu trgovinu naftom. Iranski general Ismail Kosari zaprijetio je zatvaranjem ceste, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za tržište nafte i globalnu ekonomiju. Zapravo, 21 posto svjetske sirove nafte teče kroz ovaj tjesnac, koji prolazi između Omana i iranske obale.

U pozadini ove napete situacije, analitičari strahuju od novog šoka cijena energije. Europski ratni brodovi također bi mogli pratiti trgovačke rute u Perzijskom zaljevu kako bi osigurali sigurnost plovidbe. Takva blokada imala bi posebno ozbiljne posljedice za Aziju, koja iz ove regije dobiva 80 posto svoje nafte. Iran se uvelike oslanja na prihode od trgovine naftom, a također transportira vlastitu naftu kroz Hormuški tjesnac.

Geopolitičke napetosti i povijesni konteksti

Hormuški tjesnac nije samo trenutno od velike geostrateške važnosti. Povijesno gledano, već je obilježen britanskim intervencijama od 1819. godine, kada je stvorena mreža šeika u borbi protiv piratstva. Nakon britanskog povlačenja 1970. godine, pojavio se novi izvor nemira s Islamskom revolucijom u Iranu, koji i danas ima utjecaja. Američka intervencija u Iransko-iračkom ratu bila je posebno upečatljiva kada je američka vojska potopila iranske ratne brodove 1988.

Prijetnje Irana da će zatvoriti Hormuški tjesnac nisu nove. Još 2012. Teheran je planirao poduzeti ovu mjeru kao odgovor na međunarodne sankcije. Trenutno se Iran još uvijek oslanja na partnerstva kako bi izbjegao blokadu. Stručnjak za taz naveo da bi Iran mogao nemilosrdno vršiti pritisak na druge zemlje da smanje zalihe nafte i povećaju cijene nafte. Ova geopolitička partija šaha mogla bi imati ozbiljne posljedice na globalno tržište.

Regionalna dinamika i reakcije

Još jedan aspekt koji komplicira pitanje su različiti stavovi arapskih država prema Iranu. Dok Oman, Katar i Kuvajt pokušavaju održati ravnotežu, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati se klade na sukob. Potonji se bore s izazovom pronalaženja alternativa Hormuškom tjesnacu, jer 90 posto njihovog izvoza nafte trenutno prolazi ovom rutom. Iako postoje cjevovodi, poput naftovoda Habshan-Fujairah, oni nemaju dovoljan kapacitet.

Pobunjenici Huti, koji podržavaju Iran, izveli su višestruke napade na saudijsku infrastrukturu, uključujući naftovod Istok-Zapad. Ova eskalacija mogla bi utjecati ne samo na sigurnost Hormuškog tjesnaca, već i susjednog Bab al-Mandaba, što bi zauzvrat imalo dalekosežne implikacije na međunarodnu trgovinu.

Na kraju, treba napomenuti da su iranska vlada i predsjednik Hassan Rouhani otvoreni za poboljšanje odnosa sa SAD-om, ali istovremeno pozivaju na hitno ukidanje svih američkih sankcija. Situacija je i dalje napeta jer geopolitičke napetosti i dalje kriju rizik od eskalacije, a pritisak na tržište nafte raste.