Stopa štednje u Austriji raste: Tko zapravo ima koristi od 34 milijarde?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Stopa štednje u Austriji raste na 11,8% dok se analiziraju dohodovne nejednakosti i ponašanje potrošača.

Die Sparquote in Österreich steigt auf 11,8%, während Einkommensungleichheit und Konsumverhalten analysiert werden.
Stopa štednje u Austriji raste na 11,8% dok se analiziraju dohodovne nejednakosti i ponašanje potrošača.

Stopa štednje u Austriji raste: Tko zapravo ima koristi od 34 milijarde?

Stopa štednje u Austriji povećat će se na 11,8 posto u 2025. To predstavlja značajan porast u usporedbi s 8,7 posto u 2023., kako je izvijestio Momentum Institute. To pokazuje da unatoč rastućim prihodima, kućanstva stavljaju snažan fokus na štednju tijekom gospodarske krize.

Prošle su godine kućanstva u Austriji uštedjela gotovo 34 milijarde eura, što odgovara više od dva posto gospodarske proizvodnje. Za usporedbu, stopa štednje u eurozoni prošle je godine iznosila samo 8,4 posto. Unatoč realnom rastu dohotka od 3,5 posto u 2024., potrošnja je porasla minimalno za 0,1 posto. To sugerira da će, u prosjeku, austrijsko stanovništvo 2024. sačuvati gotovo sva svoja povećanja prihoda iz prethodne godine.

Razine prihoda i štedno ponašanje

Negativna stopa štednje posebno je alarmantna među kućanstvima s nižim dohodovnim razredima, koja teško mogu staviti novac na stranu. Nasuprot tome, kućanstva u gornjoj desetini štede preko 2000 eura mjesečno. Takve razlike naglašavaju nejednaku raspodjelu ekonomskih resursa, što također utječe na potrošnju i mogućnosti štednje. Ta je nejednakost raširena u društvu, a odražava se iu drugim zemljama. U Njemačkoj najnižih 50 posto stanovništva posjeduje manje od 24 posto ukupnih bruto zarađenih prihoda i samo 0,3 posto ukupne imovine, dok gornjih 10 posto tvrdi oko 28 posto prihoda i gotovo 60 posto imovine.

Ekonomski status ne samo da izravno utječe na vlastiti životni standard, već također utječe na obrazovne odluke i životne putanje. Postoji snažna povezanost između ekonomskog statusa roditelja i statusa djece, što pojačava perpetuiranu nejednakost u društvu.

Mjere preraspodjele

Da bi se smanjila stopa štednje i povećala potražnja potrošača, izneseno je nekoliko prijedloga. To uključuje preraspodjelu od bogatih prema siromašnima kako bi se skupinama s nižim prihodima dala veća financijska fleksibilnost, kao i smanjenje "štednje iz predostrožnosti". Potonje bi se moglo postići mjerama za smanjenje straha od nezaposlenosti. Razgovara se i o povećanju neto stope zamjene za naknade za nezaposlene s 55 na 70 posto.

  • Wiedereinführung von Vermögen- und Erbschaftssteuern
  • Erhöhung der Kapitalertragssteuer auf 30 Prozent zur Generierung von 560 Millionen Euro pro Jahr
  • Steuererhöhungen für Unternehmen sowie der Abbau von Einmalzahlungen und Subventionen

Rasprava o socijalnoj nejednakosti i spremnosti da se poduzmu mjere za njezino smanjenje bit će od velike važnosti u narednim godinama. Povezanost između ekonomskih resursa i društvene mobilnosti očita je i zahtijeva usklađene napore na političkoj i društvenoj razini.

Općenito, trenutni podaci o stopi štednje u Austriji i popratne analize daju jasan dojam o tome koliko je duboko ukorijenjena nejednakost u raspodjeli prihoda i bogatstva u različitim društvima. Ekonomski status ne utječe samo na odluke o potrošnji, već također doprinosi pogoršanju društvenih nejednakosti. Ovo je globalni problem koji zahtijeva preispitivanje ekonomske i socijalne politike.

Dodatne informacije o temama stope štednje i socijalne nejednakosti možete pronaći na sn.at i bpb.de.