Otvoreno pismo istočnonjemačkih kompanija Scholzu: kritika ekonomskog kursa
Prema izvješću www.berliner-zeitung.de, otvoreno pismo predstavnika 700.000 istočnonjemačkih kompanija kancelaru Olafu Scholzu (SPD) izazvalo je komešanje. Kritiziraju dosadašnji kurs vlasti i neuključenost gospodarstva u političke odluke te navode ozbiljne pogreške u gotovo svim područjima. Kritiku ističu i drugi političari, poput potpredsjednika FDP-a Wolfganga Kubickog, koji poziva na korekciju tečaja. Predsjednik Ifo instituta, prof. dr. Clemens Fuest, komentira da se ekonomska strategija ministra gospodarstva Habecka ne fokusira na gospodarski rast. Umjesto toga, zaštita klime ima prioritet, što dovodi do odbijanja od strane većine tvrtki. Ovo određivanje prioriteta i rezultat...

Otvoreno pismo istočnonjemačkih kompanija Scholzu: kritika ekonomskog kursa
Prema izvješću od www.berliner-zeitung.de, otvoreno pismo predstavnika 700.000 istočnonjemačkih kompanija kancelaru Olafu Scholzu (SPD) izazvalo je komešanje. Kritiziraju dosadašnji kurs vlasti i neuključenost gospodarstva u političke odluke te navode ozbiljne pogreške u gotovo svim područjima.
Kritiku ističu i drugi političari, poput potpredsjednika FDP-a Wolfganga Kubickog, koji poziva na korekciju tečaja.
Predsjednik Ifo instituta, prof. dr. Clemens Fuest, komentira da se ekonomska strategija ministra gospodarstva Habecka ne fokusira na gospodarski rast. Umjesto toga, zaštita klime ima prioritet, što dovodi do odbijanja od strane većine tvrtki. Ovakvo određivanje prioriteta i proizašli troškovi mogli bi pridonijeti rastućem nezadovoljstvu, koje zauzvrat iskorištavaju desničarske populističke stranke.
Vodeća poslovna udruženja predlažu konkretne mjere kako bi Njemačka postala konkurentnija kao poslovna lokacija, uključujući ukidanje solidarnog dodatka i smanjenje poreza na dobit.
Clemens Fuest naglašava potrebu boljeg usklađivanja zaštite klime s gospodarskim rastom i kritizira nedostatak uključenosti pogođenih skupina u intervencije ekonomske ili klimatske politike.
S obzirom na ove informacije, vjerojatno će kritike istočnonjemačkih kompanija i zahtjev za drugačijom gospodarskom strategijom imati utjecaja na tržište i financijski sektor. Davanje prioriteta klimatskim mjerama ispred gospodarskog rasta moglo bi dovesti do povećanja troškova i nezadovoljstva, što bi zauzvrat moglo utjecati na ulaganja i poslovne odluke. Predložene mjere za smanjenje poreza i ekonomsku stabilnost, međutim, mogle bi imati pozitivan učinak na Njemačku kao poslovno mjesto. Hoće li federalna Vlada reagirati na ove kritike i sugestije, ostaje za vidjeti.
Pročitajte izvorni članak na www.berliner-zeitung.de