Uništavanje plastike: Spor oko globalnog sporazuma u Ženevi eskalira!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Konferencija o plastičnom otpadu u Ženevi od 14. kolovoza 2025. ima za cilj postići globalni dogovor. Stručnjaci izražavaju skepticizam oko sporazuma.

Die Plastikmüllkonferenz in Genf ab dem 14. August 2025 zielt auf ein globales Abkommen. Experten äußern Skepsis zur Einigung.
Konferencija o plastičnom otpadu u Ženevi od 14. kolovoza 2025. ima za cilj postići globalni dogovor. Stručnjaci izražavaju skepticizam oko sporazuma.

Uništavanje plastike: Spor oko globalnog sporazuma u Ženevi eskalira!

Ključni sastanak za borbu protiv globalnog plastičnog onečišćenja uskoro počinje. U Ženevi će 14. kolovoza započeti pregovori o pravno obvezujućem sporazumu u kojima će sudjelovati između 160 i 180 zemalja. Cilj ove konferencije je smanjiti plastični otpad i poboljšati rukovanje opasnim plastičnim proizvodima. Međutim, ekonomski stručnjak Nicolas Lieven izražava skepticizam u pogledu mogućnosti dogovora jer se različiti interesi država vide kao velika prepreka. Mnoge zemlje ekonomski ovise o proizvodnji plastike, što dodatno otežava pregovore. radio jedan izvještava da Lieven kritizira postojeći sustav recikliranja, koji često ne funkcionira i često se naziva samo "downcycling".

Unatoč tome, postoji hitna potreba za djelovanjem: svake godine u svijetu se proizvede 413 milijuna tona plastike, od čega se samo 9% reciklira. Ostatak završi na odlagalištima, spali se ili završi u moru, uzrokujući značajnu štetu okolišu i zdravlju ljudi. Mikroplastika je sada široko rasprostranjena diljem svijeta i može se otkriti u ljudskom tijelu. Preko 100 zemalja, uključujući Njemačku i EU, pozivaju na sveobuhvatan i ambiciozan sporazum koji uključuje i financijsku potporu zemljama u razvoju. njemački val naglašava da zemlje proizvođači poput Rusije i Saudijske Arabije blokiraju strože propise, a industrija plastike problem često vidi u nedostatku gospodarenja otpadom, a ne u prekomjernoj proizvodnji.

Izazovi pregovora

Uoči konferencije kritički će se sagledati uloga plastičnog lobija. Znanstvenici izvještavaju o zastrašivanju i klevetama od strane industrije, dok je lobista prisutno više nego izaslanika EU. Ova dinamika bi mogla imati značajan utjecaj na pregovore. U Njemačkoj se godišnje potroši 16 milijardi eura na gospodarenje otpadom, što odgovara 0,4% BDP-a. Unatoč toj potrošnji, Njemačka je i dalje najveći europski proizvođač plastike, proizvodeći 8 milijuna tona godišnje. U globalnoj usporedbi, trećina sve plastike dolazi iz Kine, 20% iz ostalih azijskih zemalja i Sjeverne Amerike.

Sve veća zabrinutost za okoliš također donosi određeni pritisak na vlade. Znanstvenici pozivaju na smanjenje proizvodnje plastike za 12-19% kako bi se ispunili klimatski ciljevi. U Sjevernoj Americi i Europi prosječna potrošnja plastike po osobi je između 85 i 94 kg, dok je u Kini oko 58 kg. Rasprava o tome kako postupiti s plastičnim otpadom složenija je no ikad i nudi mogućnosti i recepte za poboljšanje. No, ostaje upitno predstavlja li ženevska konferencija povijesnu priliku za učinkovit dogovor.