Uništavanje plastike: Spor oko globalnog sporazuma u Ženevi eskalira!
Konferencija o plastičnom otpadu u Ženevi od 14. kolovoza 2025. ima za cilj postići globalni dogovor. Stručnjaci izražavaju skepticizam oko sporazuma.

Uništavanje plastike: Spor oko globalnog sporazuma u Ženevi eskalira!
Ključni sastanak za borbu protiv globalnog plastičnog onečišćenja uskoro počinje. U Ženevi će 14. kolovoza započeti pregovori o pravno obvezujućem sporazumu u kojima će sudjelovati između 160 i 180 zemalja. Cilj ove konferencije je smanjiti plastični otpad i poboljšati rukovanje opasnim plastičnim proizvodima. Međutim, ekonomski stručnjak Nicolas Lieven izražava skepticizam u pogledu mogućnosti dogovora jer se različiti interesi država vide kao velika prepreka. Mnoge zemlje ekonomski ovise o proizvodnji plastike, što dodatno otežava pregovore. radio jedan izvještava da Lieven kritizira postojeći sustav recikliranja, koji često ne funkcionira i često se naziva samo "downcycling".
Unatoč tome, postoji hitna potreba za djelovanjem: svake godine u svijetu se proizvede 413 milijuna tona plastike, od čega se samo 9% reciklira. Ostatak završi na odlagalištima, spali se ili završi u moru, uzrokujući značajnu štetu okolišu i zdravlju ljudi. Mikroplastika je sada široko rasprostranjena diljem svijeta i može se otkriti u ljudskom tijelu. Preko 100 zemalja, uključujući Njemačku i EU, pozivaju na sveobuhvatan i ambiciozan sporazum koji uključuje i financijsku potporu zemljama u razvoju. njemački val naglašava da zemlje proizvođači poput Rusije i Saudijske Arabije blokiraju strože propise, a industrija plastike problem često vidi u nedostatku gospodarenja otpadom, a ne u prekomjernoj proizvodnji.
Izazovi pregovora
Uoči konferencije kritički će se sagledati uloga plastičnog lobija. Znanstvenici izvještavaju o zastrašivanju i klevetama od strane industrije, dok je lobista prisutno više nego izaslanika EU. Ova dinamika bi mogla imati značajan utjecaj na pregovore. U Njemačkoj se godišnje potroši 16 milijardi eura na gospodarenje otpadom, što odgovara 0,4% BDP-a. Unatoč toj potrošnji, Njemačka je i dalje najveći europski proizvođač plastike, proizvodeći 8 milijuna tona godišnje. U globalnoj usporedbi, trećina sve plastike dolazi iz Kine, 20% iz ostalih azijskih zemalja i Sjeverne Amerike.
Sve veća zabrinutost za okoliš također donosi određeni pritisak na vlade. Znanstvenici pozivaju na smanjenje proizvodnje plastike za 12-19% kako bi se ispunili klimatski ciljevi. U Sjevernoj Americi i Europi prosječna potrošnja plastike po osobi je između 85 i 94 kg, dok je u Kini oko 58 kg. Rasprava o tome kako postupiti s plastičnim otpadom složenija je no ikad i nudi mogućnosti i recepte za poboljšanje. No, ostaje upitno predstavlja li ženevska konferencija povijesnu priliku za učinkovit dogovor.