Politički zapaljiv govor: Merz poziva na gospodarski rast i socijalnu sigurnost!

Politički zapaljiv govor: Merz poziva na gospodarski rast i socijalnu sigurnost!

Šef parlamentarne skupine ljevice Sören Pellmann 14. svibnja 2025. oštro je kritizirao novu saveznu vladu i kritizirao njezinu šutnju o društvenoj krizi u Njemačkoj. Pellmann se zalaže za povećanje razine mirovine na 53 posto i minimalnu solidarnu mirovinu od 1400 eura. Ovi ključni društveni problemi dolaze u kontekstu sve većih troškova života i intenziviranja ekonomskih pritisaka.

U paralelnoj raspravi ministar vanjskih poslova Johann Wadephul istaknuo je važnost razgovora o ukrajinskom ratu koji će se održati u Istanbulu te pozvao na sudjelovanje ruskog predsjednika Putina. Wadephul ističe potporu Njemačke Ukrajini i govori o odgovornosti za europsku sigurnost. Također komentira sigurnost Izraela i potrebu za humanitarnom pomoći za Gazu.

Političke reakcije i njemačko gospodarstvo

Čelnik sindikalne frakcije Jens Spahn najavio je konstruktivnu suradnju između vladajućih stranaka, dok je kancelar Friedrich Merz pozvao na zajednički napor za jačanje gospodarstva i Bundeswehra. Izjava Merzove vlade pozitivno je primljena od strane poslovnih udruga, koje pozivaju na smanjenje birokracije i ulaganja. Predsjednik poslodavaca Rainer Dulger hvali Merzove pristupe novoj politici tržišta rada; Istodobno, šef parlamentarne skupine SPD-a Matthias Miersch osigurava konstruktivnu suradnju i poziva na minimalnu plaću od 15 eura.

Čelnica suparlamentarne skupine AfD-a Alice Weidel, s druge strane, kritizira Merza i opisuje ga kao “kancelara ljevice”. Sam Merz ističe potrebu za pristupačnim stanovima i najavljuje mjere za smanjenje birokracije. Također izjavljuje da sigurnost Izraela ostaje državni razlog i još jednom poziva na humanitarnu pomoć za Gazu. Reforme koje savezna vlada obećava uključuju ukidanje sadašnjeg sustava građanskih naknada i obećanje razine mirovina od 48 posto do 2031. godine.

Društveni izazovi u Ukrajini

U međuvremenu, Ukrajina se nastavlja boriti s ozbiljnim posljedicama ruskog agresorskog rata, koji je započeo u veljači 2022. Prema OCHA-i, 17,7 milijuna ljudi u Ukrajini trenutno treba vanjsku pomoć za zaštitu, sklonište i hranu. Osobito je zabrinjavajuća situacija samaca starijih Ukrajinaca, od kojih oko 80 posto živi ispod službene granice siromaštva. Osim toga, 90 posto umirovljenika ne može podmiriti svoje osnovne zdravstvene potrebe.

Intenzivno se raspravlja o reformi društvenog sustava u cilju suprotstavljanja društvenoj krizi. Trenutačno 73 posto stanovništva koristi barem jedan program socijalne zaštite. Ipak, socijalna izdvajanja pala su s 23 posto na 16 posto državnog proračuna u odnosu na 2021. U 2022. godini 42 posto proračuna potrošeno je za obranu, što dodatno ograničava financijski opseg socijalnih izdavanja.

Izazovima socijalnog sustava doprinosi sve manji broj zaposlenih obveznika socijalnog osiguranja i visok proračunski deficit. U 2022. to je iznosilo 39 milijardi američkih dolara, što ilustrira ovisnost o međunarodnoj potpori – primjerice od MMF-a, koji je obećao 115 milijardi američkih dolara od početka invazije. Vladin cilj je promicanje usklađivanja socijalne politike s direktivama EU, ali nepredvidivost rata iznimno otežava provedbu takvih reformi.

Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da se i Njemačka i Ukrajina suočavaju sa značajnim društvenim i gospodarskim izazovima. Dok savezna vlada u Berlinu to pokušava prevladati političkim mjerama i reformama, socijalna kriza u Ukrajini ostaje hitan humanitarni i gospodarski izazov.

Za više informacija o aktualnim političkim kretanjima u Njemačkoj, posjetite dnevne vijesti a za društvene izazove u Ukrajini pročitajte analizu bpb.