Prognoza 2030.: Globalna energetska tranzicija je u procvatu, a fosilnih goriva sve manje

Prognoza 2030.: Globalna energetska tranzicija je u procvatu, a fosilnih goriva sve manje

Prema članku IEA-e, dramatična promjena na energetskim tržištima očekuje se do 2030. godine. Potražnja za fosilnim gorivima dosegnut će vrhunac, a udio obnovljive energije naglo će se povećati. IEA predviđa da će obnovljivi izvori energije poput sunca, vjetra i hidroenergije postići 50 posto tržišnog udjela u proizvodnji električne energije u cijelom svijetu. Osim toga, očekuje se da će se broj električnih automobila u prijevozu udeseterostručiti do 2030. Kina predvodi ovaj trend povećavajući svoje oslanjanje na zelenu energiju, što dovodi do pada potražnje za ugljenom. Energetska tranzicija je također ubrzana obvezama nekoliko industrijaliziranih zemalja u vezi s klimatskom politikom i ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Ukupna potražnja za plinom smanjit će se do 2030. godine, dok će se udio UNP-a povećati. IEA također predviđa da bi bliskoistočni sukob mogao dovesti do neizvjesnosti na energetskim tržištima kratkoročno i srednjoročno. Očekuje se pad ukupne globalne potražnje za naftom, što bi moglo rezultirati manjim šokom cijena nafte nego prije 50 godina. Ipak, trenutna energetska politika nije dovoljna za postizanje klimatskog cilja ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva. Za postizanje ovog cilja potrebno je utrostručiti tempo razvoja obnovljivih izvora energije.

Očekuje se da će ova promjena na energetskim tržištima imati dalekosežne učinke na financijsku industriju. Ulaganje u obnovljive izvore energije će se povećavati kako oni zauzimaju sve veći tržišni udio. Tvrtke specijalizirane za zelene tehnologije i održivu proizvodnju energije mogle bi imati koristi od ove promjene i stvoriti nove poslovne modele i radna mjesta. Sigurnost opskrbe će se povećavati kako se smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.

Pad potražnje za fosilnim gorivima, posebice plinom i naftom, mogao bi dovesti do prevelike ponude na tržištu i sniziti cijenu tih proizvoda. To bi moglo imati implikacije za tvrtke i zemlje koje se uvelike oslanjaju na proizvodnju i izvoz fosilnih goriva, poput Rusije. Povećana uporaba tekućeg plina i ekspanzija solarne energije također bi mogli dovesti do smanjene potražnje za ruskim plinom.

Mogući sukob na Bliskom istoku mogao bi kratkoročno i srednjoročno dovesti do neizvjesnosti na energetskim tržištima, posebice u vezi s izvozom nafte iz regije. Međutim, očekuje se pad ukupne globalne potražnje za naftom, što bi moglo dovesti do manjeg utjecaja na cijene nafte.

Općenito, očekuje se da će promjena na energetskim tržištima stvoriti nove prilike i izazove za tvrtke, investitore i regulatore