Putinova krumpirova kriza: Rusija u prehrambenoj krizi!

Putinova krumpirova kriza: Rusija u prehrambenoj krizi!

U nedavnoj emisiji državne televizije, predsjednik Vladimir Putin oslikao je ozbiljnu sliku situacije s hranom u Rusiji. Pregovori o okončanju rata u Ukrajini su propali, a Putin je priznao da se zemlja suočava s drastičnim nedostatkom krumpira. Potražnja se ne može zadovoljiti zbog katastrofalne žetve i problema s međunarodnom trgovinom. Tako je Putin izjavio: "Nemamo dovoljno krumpira." Ova situacija dolazi usred oštre eskalacije nasilja protiv Ukrajine, što je potaknulo Zapad na uvođenje novih sankcija koje dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju Rusije.

Trenutna kriza krumpira posljedica je nekoliko čimbenika koji je pojačavaju. Žetva 2024. pala je za 12 posto na samo 7,3 milijuna tona, što je 1,2 milijuna tona ispod stvarnih potreba. Osim toga, cijene krumpira su posljednjih mjeseci enormno porasle: do 166,5 posto između travnja 2024. i svibnja 2025. Ova poskupljenja nisu samo rezultat nepovoljnih vremenskih uvjeta poput mraza i suše, već i izravna posljedica geopolitičkih napetosti i sankcija koje ometaju uvoz moderne poljoprivredne tehnologije.

Manjak ponude i rast cijena

Trenutna situacija je alarmantna. Glasno Telepolis Cijene hrane u Rusiji općenito su naglo porasle; inflacija u prehrambenom sektoru iznosi 12,66 posto. Osobito zabrinjava kretanje cijena krumpira koji je prošle godine porastao za 92 posto. Cijene su nastavile rasti od svibnja, vršeći pritisak na kućanstva jer se 34,6 posto ruskog prihoda sada troši na hranu, najviše od 2008. Realne plaće također su pale za 12 posto zbog inflacije i sankcija.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potvrdio je da njegova nacija nije u stanju opskrbiti dovoljno krumpira jer su svi prethodni usjevi već prodani Rusiji. Kako bi se nadoknadio pad zaliha krumpira, Lukašenko sada poziva na povećanje uzgoja krumpira u Bjelorusiji.

Posljedice ukrajinskog rata

Strukturni problemi u ruskoj poljoprivredi dodatno su pogoršani tekućim ratom u Ukrajini. Mobilizacija radne snage na frontu dovela je do akutnog nedostatka poljoprivrednih radova, dok su državni programi potpore masovno smanjeni u korist vojnih troškova. Trenutačno 47 posto ruskog proračuna odlazi na vojsku, dok se samo 0,3 posto ulaže u poljoprivredu. Nasuprot tome, EU podupire svoje poljoprivrednike s 58,7 milijardi eura godišnje, što odgovara 1,2 posto gospodarske proizvodnje.

Osim toga, trgovinski odnosi sa Zapadom su oslabili, što znači da Rusija ima poteškoća s uvozom hrane. Nakon sukoba u Ukrajini, zemlja je smanjila uvoz sjemena krumpira za 93 posto u roku od godinu dana. Kriza s hranom mogla bi se dodatno pogoršati jer je Bjelorusija također ukinula zabranu uvoza voća i povrća iz EU-a kako bi riješila problem nedostatka opskrbe.

Krumpirova kriza, potvrdio je Vladimir Putin, ima dalekosežne posljedice za rusko društvo. Krumpir je druga najvažnija osnovna namirnica u Rusiji nakon pšenice i ključan je za preživljavanje mnogih kućanstava. Velik dio stanovništva uvelike se oslanja na ovu osnovnu hranu, što trenutnu situaciju čini ozbiljnim izazovom za sve građane Rusije.