Suche
Mein Konto
Putinova kriza krumpira: Najskuplje cijene u godinama i dramatična uska grla!
Ruska ekonomija je na rubu kolapsa zbog ukrajinske krize. Cijene krumpira dramatično rastu, dok sankcije i neuspjeh usjeva pogoršavaju situaciju.
Putinova kriza krumpira: Najskuplje cijene u godinama i dramatična uska grla!
Dana 30. svibnja 2025. Rusija, a posebice predsjednik Vladimir Putin suočit će se s ozbiljnom krizom koja će imati dalekosežne ekonomske i društvene posljedice. Pregovori o okončanju ukrajinskog rata su propali i sljedeća runda pregovora mogla bi se održati najranije 2. lipnja. Usred ove nestabilne situacije, Putin daje alarmantno priznanje na državnoj televiziji: "Nemamo dovoljno krumpira."
Krumpirova kriza u Rusiji rezultat je nekoliko čimbenika. Nakon pada količine usjeva od 12% na samo 7,3 milijuna tona u 2024., 1,2 milijuna tona ispod stvarnih potreba, cijene osnovne kulture su eksplodirale. Cijene krumpira lani su porasle 92%, au svibnju 2025. nevjerojatnih 166,5% u odnosu na prethodnu godinu. To je posebno zabrinjavajuće jer se krumpir smatra jednom od najvažnijih osnovnih namirnica u Rusiji, odmah iza pšenice.
Uzroci krumpirove krize
Razlozi ove krize su složeni. Ekstremni vremenski uvjeti poput proljetnog mraza i suše drastično su smanjili prinose. Osim toga, rekordna žetva 2023. godine, koja je dovela do pada cijena, dovela je do toga da su mnogi poljoprivrednici smanjili svoje površine. Rat u Ukrajini također je rezultirao nedostatkom radne snage jer su mnogi mladići poslani na frontu.
Osim toga, sankcije Zapada vrše pritisak na rusku poljoprivredu, posebice u pogledu pristupa modernoj poljoprivrednoj tehnologiji. Drastičan pad uvoza sjemena od 93% u samo godinu dana dodatno je pogoršao situaciju. Unatoč svim naporima, Bjelorusija, koja tradicionalno ima bliske veze s Rusijom, ukinula je zabranu uvoza voća i povrća iz EU kao odgovor na kritičnu situaciju.
Upravljanje prehrambenom krizom
Rast cijena hrane, zabilježen uz inflaciju hrane od 12,66 posto, značajno utječe na kupovnu moć stanovništva. Krumpir je vitalan za mnoga siromašnija kućanstva u Rusiji, koja u prosjeku troše 34,6% svojih prihoda na hranu. Inflacija i sankcionirani gospodarski uvjeti smanjili su realne plaće za 12%.
Za usporedbu, EU, koja podupire svoje poljoprivrednike s 58,7 milijardi eura godišnje, bolje je ublažila pad uroda. Dok je pad prinosa u EU iznosio u prosjeku samo 4,7%, pad u Rusiji mnogo je izraženiji i iznosi 12%. Ovo naglašava strukturne probleme ruske poljoprivrede, koji su dodatno pogoršani ratom u Ukrajini i povezanim vojnim obvezama.
U jedinstvenom trenutku popuštanja, Putin se osvrnuo na teško stanje zaliha krumpira u Rusiji. Ova situacija dio je još jednog mozaika neuspjeha ruskog poljoprivrednog gospodarstva, dok 47% državnog proračuna odlazi na vojne aktivnosti, a samo 0,3% na poljoprivredu. Izazov prevladavanja krumpirove krize mogao bi se pokazati sudbonosnim za rusko društvo.