Suche
Mein Konto
Putinovo ludilo za oružjem: gospodarski rast nauštrb mira!
Ruska ekonomija raste zahvaljujući visokoj vojnoj potrošnji, dok rat u Ukrajini opterećuje globalnu ekonomiju. Što to znači?
Putinovo ludilo za oružjem: gospodarski rast nauštrb mira!
25. svibnja 2025. mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ponovno su završili neuspješno, a jedini značajan napredak ostala je razmjena zarobljenika. Dok se sukob nastavlja, izgledi za prekid vatre su slabi. Vojne aktivnosti obiju zemalja utječu ne samo na njihova gospodarstva, već i na globalno gospodarstvo.
Ratna ekonomija u Rusiji cvjeta, što doprinosi stabilnosti u zemlji. Prema nedavnom izvješću fr.de, ruski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za oko četiri posto u 2024., podržan značajnim povećanjem vojne potrošnje. Ta je potrošnja porasla 41,9 posto na procijenjenih 145,9 milijardi dolara, što čini oko 6,7 posto BDP-a. Janis Kluge iz Zaklade za znanost i politiku opisuje te visoke izdatke kao "paket ekonomskih poticaja" za rusko gospodarstvo.
Ekonomski izazovi Rusije
Marc DeVore i Alexander Mertens analiziraju da visoka vojna potrošnja kratkoročno potiče zapošljavanje i rast, ali se dugoročno smatra neodrživom. Politolog Pavel Luzin objašnjava da se rusko vodstvo s velikim vojnim proračunom zavelo u slijepu ulicu. Ovaj pristup zahtijeva agresivnu vanjsku politiku i ima potencijal biti destabilizirajući, posebno ako rat završi i mnogi veterani i vojni radnici ostanu bez posla.
Završetak rata mogao bi imati ozbiljne posljedice na rusko gospodarstvo. Povijesni primjeri pokazuju da bi povratak mnogih demobiliziranih boraca i nezaposlenost branitelja mogli uzrokovati političku nestabilnost. Osim toga, civilna ekonomija zemlje se smanjuje jer visoke plaće u obrambenoj industriji privlače potražnju za radnom snagom i zanemaruju druge sektore.
Globalni utjecaj sukoba
Međutim, utjecaj ruskog rata na Ukrajinu nije ograničen samo na Rusiju. Globalno gospodarstvo, posebice njemačko, značajno pati od povećanja cijena energije, visoke inflacije i nestašice žitarica. Rast cijena ubrzan je ratom i s njim povezanim uskim grlima u opskrbi, što je dovelo do pada potrošnje i ulaganja u Njemačkoj. Inflacija raste i ljudi su prisiljeni štedjeti novac.
Sukob je također uzrokovao značajan pad uvoza energije iz Rusije u EU, dodatno opterećujući europsko gospodarstvo. Zapadnoeuropske zemlje doživjele su drastična poskupljenja zbog obustave isporuke prirodnog plina iz Rusije, od kojih su neke pale, ali često nisu bile proslijeđene potrošačima. Nesigurnost oko ulaganja navela je mnoge tvrtke na smanjenje potrošnje.
Unatoč tim izazovima, Ukrajina dobiva opsežnu financijsku potporu Zapada, pri čemu je najveća potpora SAD-a, a slijedi ga EU. Ova je pomoć ključna za održavanje ukrajinske gospodarske stabilnosti tijekom sukoba koji je u tijeku.